Izvijesne „nelogičnosti” u tim statistikama i svrstavanjima na listu rizičnih područja upadaju u oči komentatoru lista Badische Zeitung: „Korona-žurke su neodgovorne – bez obzira da li se održavaju u Njemačkoj ili negdje drugdje. Institut Robert Koch i njemačka vlada, međutim, ipak moraju da nam razjasne zašto je Srbija sa 196 ‘uvezenih’ slučajeva svrstana u rizična područja, a Hrvatska sa 260 nije.”
Njemačka je zabrinuta. Broj inficiranih raste, a trećina novozaraženih su povratnici s odmora u inostranstvu. Mnogi mediji prenose da se virus u Njemačku „najviše uvozi iz zemalja jugoistočne Evrope“, piše DW.
Njemački Bild piše: „36 zaraženih korona-virusom nakon žurki na odmoru u Hrvatskoj”. List navodi da su 24 gosta jedne rođendanske zabave u Njemačkoj pozitivno testirani na koronu. „Osmoro njih prethodno je bilo na odmoru u mjestu za dernečenje Novalja na hrvatskom ostrvu Pagu i vratili su se odatle sa virusom.” Još 12 novozaraženih je, kako se navodi, registrovano u okrugu Gepingen, „nakon što je jedna grupa maturanta provela u Novalji odmor slaveći po žurkama.”
U Njemačkoj je u srijedu 12. augusta objavljeno da je, prema podacima instituta Robert Koch registrovano 1.226 novih slučajeva zaraze korona-virusom, što je najveći broj od 9. maja. Vlada u Berlinu na je to izričito zatražila da građani Njemačke strogo poštuju mjere zaštite. Portparol vlade Steffen Seibert to je formulisao ovako: „Ako ne budemo svi pazili i ne budemo oprezni, onda ovo može da razvije vlastitu dinamiku.”
Seibert je za Süddeutsche Zeitung ocijenio da su razlozi porasta broja zaraženih, između ostalog i „povratnici s odmora, kao i privatne zabave na kojima ljudi ne drže razmak jedni od drugih.” Upada u oči, kako je rekao, da je „među zaraženima mnogo mlađih ljudi”.
Mali dnevni list sa sjevera Njemačke Norddeutsche Neuste Nachrichten, analizirajući podatak da je trećina novozaraženih provela odmor u inostranstvu, konstatuje da pogled na spisak zemalja iz kojih su se vratili zaraženi pokazuje da „opasnost ne vreba u klasičnom ljetnjem turizmu već negdje drugdje”.
Kao primjer list navodi činjenicu da je na prvom mjestu te nepopularne liste Kosovo – s više od hiljadu zaraženih i sa tendencijom rasta. Na drugom mjestu je Turska s 501 slučajem, na trećem Hrvatska sa 260, a na četvrtom Srbija sa 196. Iza njih su Bugarska, Bosne i Hercgovina i Rumunija.
„Španija, koja je punila novine zbog Barcelone i do sada malo pogođenog turističkog ostrva Majorke, trenutno je sa ‘samo’ 107 slučajeva tek na desetom mestu”, piše njemački list i podsjeća da je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova mnoge zemlje jugoistočne Evrope već stavilo na listu rizičnih područja, što znači da stanovnici Njemačke moraju obavezno da se testiraju kada se vrate sa odmora iz njih – kao na primjer mnoge dijelove Turske, Srbiju, Kosovo i Albaniju: „Veliki dio Bugarske, Rumunije i kompletna Hrvatska su, međutim, s te liste izuzete.”
Nelogičnosti u spiskovima rizičnih područja
Izvijesne „nelogičnosti” u tim statistikama i svrstavanjima na listu rizičnih područja upadaju u oči komentatoru lista Badische Zeitung: „Korona-žurke su neodgovorne – bez obzira da li se održavaju u Njemačkoj ili negdje drugdje. Institut Robert Koch i njemačka vlada, međutim, ipak moraju da nam razjasne zašto je Srbija sa 196 ‘uvezenih’ slučajeva svrstana u rizična područja, a Hrvatska sa 260 nije.”
U tekstu lista Norddeutsche Neuste Nachrichten se, međutim, ukazuje i na činjenicu da karta žarišta u Njemačkoj pokazuje da povratnici s odmora u inostranstvu nisu glavni problem. Kao primjer navodi se i to da su prošle nedjelje glavna žarišta bila među radnicima u fabrikama (Bavarska, Hamburg) i u poljoprivredi. „Mnogi od njih dolaze iz inozemstva”, podsjeća list.
Za kraj, Badische Zeitung u svom komentaru naglašava da panika u doba korone načelno nije dobra. Ona, smatra autor, može da dovede do toga da ljudi oguglaju na upozorenja, da se hvataju za „neke hokus-pokus-teorije” i da se, shodno tome, ne drže bezbjednosnih propisa. „Ali virus koji nervira sve je, na žalost, još uvijek vrlo realan. To znači da se bez razmaka, higijene, maski i obaveznih testova za povratnike s rizičnih područja – ne može”, zaključuje ovaj list, piše DW.
