U ovoj rezoluciji, koja se nalazi u proceduri Američkog kongresa, navodi se da su snage bosanskih Srba, potpomognute vojnim i paravojnim snagama iz Srbije, započele agresiju i etničko čišćenje u BiH 1992. godine.

Ističe se da je na tom području bošnjački narod masovno stjeran u Srebrenicu gdje su tražili zaštitu. Srebrenica je, kaže se u rezoluciji, 16. aprila 1993. godine proglašena sigurnim područjem pod zaštitom UN-a.

- Dok je početkom 1995. pojačana blokada enklave, snage bosanskih Srba uz podršku vojne i paravojne snage iz Srbije oduzele su cjelokupnom stanovništvu humanitarnu pomoć i vanjsku komunikaciju i učinkovito smanjile sposobnost holandskog mirovnog bataljona da odgovori na pogoršanu situaciju. Snage bosanskih Srba deportirale su žene, djecu i starije osobe autobusima, ali su više od 8.000 muškaraca i dječaka, uglavnom bošnjačkih, držali na zbirnim mjestima pod njihovom kontrolom, a zatim su pogubili zarobljenike i zakopali ih u masovne grobnice - kaže se u ovoj rezoluciji.

Dalje se navodi da su snage bosanskih Srba, u nadi da će prikriti dokaze o masakru u Srebrenici, nakon toga premjestile leševe s početnih masovnih grobnica na mnoga sekundarna i tercijalna nalazišta raštrkana po dijelovima sjeveroistočne Bosne i Hercegovine pod njihovim nadzorom.

- Masakr u Srebrenici bio je jedan od najgorih među brojnim zločinima koji su se dogodili u Bosni i Hercegovini od aprila 1992. do novembra 1995. godine, tokom kojeg su politike agresije i etničkog čišćenja sprovele snage bosanskih Srba uz direktnu podršku Slobodana Miloševića i Jugoslovenske vlade, a što je dovelo do raseljavanja više od 2.000.000 ljudi, više od 100.000 ubijenih i desetaka hiljada silovanih, mučenih i zlostavljanih, uključujući i one u koncentracionim logorima na području Prijedora, pri čemu su nevini civili u Sarajevu i drugim urbanim centrima više puta podvrgavani traumatskim granatiranjima i snajperskim napadima - stoji u ovoj rezoluciji.

U predloženoj rezoluciji se skreće pažnja na trenutna događanja u Bosni i Hercegovini.

- Neki dužnosnici Srbije i srpski dužnosnici u BiH, uključujući sadašnjeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, koji je genocid u Srebrenici lažno označio izmišljenim mitom i najvećom obmanom 20. vijeka, negirali su da je masakr u Srebrenici bio genocid ili su na drugi način pokušali trivijalizirati opseg i značaj genocida. Tvrdili su i da postoji međunarodna "antisrpska zavjera" i osporavanje definicija po UN-ovoj Konvenciji o genocidu - ističe se u ovoj rezoluciji.

Dalje se navodi i da dužnosnici u Republici Srpskoj odaju počast i veličaju ratne zločince, krivotvore historiju krivičnih djela i pokreću školski nastavni program koji učenike podučava lažnim činjenicama o Srebrenici.

Eddie Bernice Johnson

U ovom aktu se podsjeća i na to da su Sjedinjene Američke Države osnovale Odbor za prevenciju zločina, međuresorni odbor koji je proučavao lekcije Srebrenice i izdao smjernice o tome kako spriječiti da se slični incidenti ponove u budućnosti. Navodi se da su u Kongresu donijeli Zakon o sprečavanju genocida.

Tako se u rezoluciji koju bi uskoro trebao usvojiti Američki kongres:

– osuđuju izjave, radnje i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da je masakr u Srebrenici predstavljao genocid te omalovažavaju žrtve

– potiče Vijeće za provedbu mira da da puna ovlaštenja Uredu visokog predstavnika Bosne i Hercegovine te potiče visokog predstavnika da izvršava svoja puna izvršna ovlaštenja kako bi osigurao da se Opći okvirni sporazum za mir u potpunosti provede i da pozove na okončanje povijesnog revizionizma, što se posebno odnosi na genocid u Srebrenici

– potiču Sjedinjene Američke Države da održavaju i iznova potvrđuju svoju politiku podrške suverenitetu, pravnom kontinuitetu, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine unutar njenih međunarodno priznatih granica

– ponovo potvrđuje snažnu podršku narodu Bosne i Hercegovine i njihovim težnjama za većom demokratijom, ekonomskim prosperitetom i uspjehom u euroatlantskim i europskim integracijama

– potiču svi politički lideri u Bosni i Hercegovini da prestanu koristiti retoriku podjele za podrivanje etničkih podjela kako bi postigli kratkovidni politički dobitak.