Sud u Kanadi je utvrdio da postoje opravdani razlozi za vjerovanje da je muškarac nastanjen u Quebecu bio saučesnik u zločinima protiv čovječnosti koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini.
U presudi koja je donesena u četvrtak, sudija Saveznog suda Paul Crampton presudio je protiv Čedomira Čede Kljajića.
Tamošnje vlasti su optužile Kljajića da je prevarom stekao kanadsko državljanstvo prikrivajući njegovu ulogu u stvaranju i djelovanju policijskih snaga koje su činile ratne zločine u ime samoproglašene "srpske republike BiH". S obzirom na posljednju presudu, Kljajić bi se uskoro mogao suočiti sa deportacijom.
Utvrđeno je da je Kljajić bio na čelu policijskih snaga od aprila 1992. godine, koje su, kako se navodi, vršile sistematske napade na nesrpske civile u BiH.
Kako bi dobio stalno prebivalište u Kanadi 1995. godine, a zatim i državljanstvo četiri godine kasnije, Kljajić je dao lažne informacije o svojoj ratnoj prošlosti.
Tokom ranijeg svjedočenja u okviru okončanog postupka, u kojem nije utvrđivana njegova odgovornost za ratne zločine već vjerodostojnost informacije koje je ponudio kanadskim vlastima s ciljem dobijanja državljanstva, Kljajić je kazao da je njegova uloga bila da "štiti svoj narod i uspostavi mir".
Tvrdio je da nije posjećivao koncentracione logore, te da je o njima saznao iz medija. Kazao je i da ne posjeduje državljanstvo BiH, već Republike Srbije.
Kljajić, koji je prije rata bio policijski inspektor u Sarajevu, je bio svjedok na suđenju osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, na kojem je utvrđeno da je 1992. godine obnašao dužnost podseksretara za javnu sigurnost na Vracama u Sarajevu. Istaknuto je da je bio treća osoba po važnosti u MUP-u RS-a, nakon ministra Miće Stanišića i njegovog zamjenika Stojana Župljanina.
Tokom svjedočenja je kazao da su Srbi početkom 90-ih željeli mir, a da je SDA koristila MUP za "ilegalno naoružavanje". Suočen sa dokumentom koji dokazuje da je intezivno naoružavanje srpskog stanovništva počelo još 1991. godine, Kljajić je rekao da o tome ne zna ništa jer je bio izolovan na Vracama. Potvrdio je, međutim, da je formiranje srpskog MUP-a dogovoreno prije nego što su počeli pregovori o Lisabonskom sporazumu, ali tek pošto ga je tužiteljica suočila sa izjavom koju je dao istražiteljima tužilaštva 2003. godine.
Kljajić je u izjavi koju je dao Karadžićevoj odbrani, između ostalog, naveo da od civilnih organa vlasti u RS-u nikada nije čuo ništa o planovima za protjerivanje Bošnjaka i Hrvata. Na pitanje tužiteljice da li je znao za logore u kojima su vlasti RS-a držale veliki broj Hrvata i Bošnjaka, rekao je da je znao samo za Manjaču.
