Novi sastanak o formiranju vlasti, barem onaj zvanični, imat će delegacije SDA i HDZ-a BiH u srijedu, 13. februara.
Umjesto provedbe programa koje su glasačima nudili tokom predizborne kampanje, stranke koje čine Bh. blok odlučile su ostati u udobnim opozicionim klupama na nivou FBiH i države BiH, zadovoljivši se formiranjem vlasti isključivo u Kantonu Sarajevo. Tom odlukom su ostala upražnjena mjesta u probosanskom bloku, kojeg bi na ovim nivoima vlasti, s obzirom na ostvarene izborne rezultate, predvodila SDA.
Najzadovoljniji ovakvom odlukom Bh. bloka su u SBB-u. Ona je otvorila prostor toj stranci da ponovo zauzme pozicije u izvršnoj vlasti. Da su već napravljeni prvi koraci u tom smjeru, potvrdio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, kazavši u nedjelju da je na temu formiranja vlasti već razgovarao sa predsjednikom SBB-a Fahrudinom Radončićem, istim onim koji je ne tako davno kritikovao Bh. blok zbog namjere da koaliraju sa "nacionalnim strankama".
Novi sastanak o formiranju vlasti, barem onaj zvanični, imat će delegacije SDA i HDZ-a BiH u srijedu, 13. februara. Od ranije je poznato da predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović "gaji simpatije" prema SBB-u i šefu te stranke Fahrudinu Radončiću pa će SBB gotovo sigurno biti dio paketa koji će se naći na pregovaračkom stolu. Ukoliko bi se u konačnici postigao dogovor sa SBB-om, priča o formiranju vlasti bila bi finalizirana, s obzirom da bi se prikupio dovoljan broj ruku u Parlamentu FBiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.HDZBiH i "satelitske stranke" u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH imaju 16 zastupnika, a HDZ1990 i njihovi partneri dva.
S druge strane, SDA ima 27 zastupnika, ali i potpisani sporazum o saradnji sa tri od ukupno četiri izabrana zastupnika Nezavisnog bloka. To u praksi znači da su SDA-u i HDZ-u BiH potrebne još dvije "ruke" za većinu u Zastupničkom domu. SBB ih ima osam, što je i više nego dovoljno za stabilnu većinu, piše Faktor.
Te nedostajuće "ruke" bi se, sudeći prema najavama predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, mogle naći i među strankama koje su, kako je kazao, izašle iz SDA, a koje na isti način gledaju prioritete zemlje. Odnosi se to, pored SBB-a, na A-SDA i PDA. A-SDA ima dva zastupnika, a PDA četiri te obje stranke pojedinačno mogu predstavljati prevagu pri formiranju većine. Sa A-SDA je SDA već uspostavila saradnju u Zeničko-dobojskom kantonu, što mogućnost širenja saradnje ove dvije stranke čini poprilično izvjesnom.
Na sastav vladajuće većine utjecat će i izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, koji još nije finaliziran. Poznato je da HDZBiH ima apsolutnu većinu u Klubu Hrvata, 13 od ukupno 17 delegata. SDA ima osam delegata u Klubu Bošnjaka i sa bilo kojom od tri navedene stranke bi imali većinu u tom klubu. Najviše nepoznanica nudi Klub Srba, koji je još uvijek nepopunjen i u kojem najviše delegata, njih šest, ima SDP.
Situacija je nešto jednostavnija kada je državni nivou u pitanju. SNSD, HDZBiH i stranke okupljene oko njih su neizbježni akteri formiranja vlasti. Blok stranaka oko SNSD-a ima devet, a HDZBiH pet zastupnika. Uz devet zastupnika SDA, vlast na državnom nivou bi se mogla formirati bez "pojačanja", s obzirom da su za prostu većinu dovoljna 22 zastupnika.
Međutim, većina koja se formira na nivou FBiH bit će zasigurno reflektirana i na državni nivo. U Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH SBB ima dva, a A-SDA i PDA po jednog zastupnika koji bi mogli učvrstiti većinu na državnom nivou.
Prikupljanje dovoljnog broja ruku nije jedina prepreka formiranju vlasti. Iz HDZ-a BiH insistiraju, kao preduvjet za taj korak, usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH i to na način na koji toj stranci odgovara. Uzimajući u obzir postojeće raspoloženje i suprostavljene stavove u FBiH, teško je očekivati da će taj korak biti napravljen, barem ne na onaj način na koji je to zamislio Dragan Čović.
Iako se SNSD-u najviše žuri da se formira vlast na državnom nivou, upravo u stavovima te stranke leži najveća prepreka za izbor mandatara za saziv Vijeća ministara BiH.
- Čekamo da se u okviru "bošnjačke strukture" konsoliduje ta politička volja i da se konačno nađemo u Parlamentu i da radimo poslove koji su propisani zakonom i Ustavom – kazao je u nedjelju predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
"Posao koji je propisan zakonom" je angažman na putu BiH ka članstvu u NATO-u. Propisana je ta obaveza članom 84. Zakona o odbrani BiH, ali Dodik, suprotno upućenim pozivima, ne pokazuje namjeru da poštuje zakone koji su usvojeni i glasovima njegove stranke. Dok taj stav ne promijeni, podrška Zoranu Tegeltiji (SNSD) kao mandataru za novi saziv Vijeća ministara BiH će izostati. U tom će slučaju aktuelni saziv Vijeća ministara, kojim predsjedava Denis Zvizdić, nastaviti raditi svoj posao, sa kadrovima SDS-a i PDP-a koje Dodik silno želi smijeniti.
(Hayat/Foto: Arhiva)
