Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Dio imovine Fabrike namještaja Konjuh iz Živinica prodat je u jedanaestom krugu prodaje, a skoro nikakvu korist od ovoga neće imati radnici koji godinama čekaju na uvezivanje radnog staža, isplatu plaća te povratak na radna mjesta.

Kroz usmeno javno nadmetanje autobaza Konjuha jučer je dobila novog vlasnika za 857.000 KM, dok je nekadašnja fabrika stolica prodata za 1.600.000 KM, ali se na ovaj dio čeka saglasnost Razvojne banke koja je navedena kao razlučni povjerilac u ovoj fabrici namještaja u stečaju.

Radnici nezadovoljni

Koncem prošle godine Konjuh je prodao poslovni prostor za 584.275 konvertibilnih maraka, a posljednjom prodajom nezadovoljni su radnici nekadašnjeg privrednog giganta, jer, kako su naveli, od toga neće imati nikakve koristi.
Naime, oba iznosa su namijenjena za razlučne povjerioce koji prema aktuelnom Zakonu o stečaju imaju prednost u stečajnom postupku.

“Ovom prodajom nismo zadovoljni, jer sav novac dobijaju razlučni povjerioci, a radnici ništa. Ovo se dešava već treći put, a mi smo nemoćni, jer sve se radi po Zakonu o stečaju koji je napravljen na takav način da je radnik na posljednjem mjestu”, kaže za Klix.ba predsjednik Sindikata Konjuha Mujo Gavranović.

Stečajni postupak u Konjuhu je proglašen u septembru 2016. godine i od tada se više od hiljadu radnika nalazi u nezavidnom položaju.

“Apsolutno nikakvog pomaka nema, radnici su dosad dobili samo tri plaće od onih koje im se duguju, a od uvezivanja radnog staža još uvijek nema ništa”, nastavlja Gavranović.

Kupci zainteresirani za imovinu

Iako postoje kupci koji su zainteresirani za kupovinu imovine živiničkog Konjuha u cijelosti, prodaju je nemoguće realizirati zbog sudskog spora s Općinom Živinice, a koja zahtijeva urbanistički plan. Trenutno jedini način prodaje imovine realizira se rasparčavanjem, odnosno dijeljenjem na lotove.

Vrijedi kazati da je imovina Konjuha nakon pokretanja stečajnog postupka procijenjena na 52 miliona KM, a u 12. krugu prodaje ona će iznositi 39 miliona maraka.

U ovoj fabrici namještaja danas je angažovano 35 radnika koji se bave proizvodnjom kancelarijskog namještaja, a kupci su iz Bosne i Hercegovine.

“Mi imamo kapacitete da se vratimo na stari nivo proizvodnje koja je bila u najboljim vremenima. Fabriku smo sačuvali, ona je netaknuta, a u proizvodnom pogonu imamo 900 mašina koje su u funkcionlanom stanju. U nama je velika želja za povratkom na radna mjesta, ali nam treba pomoć države koja će učestvovati u rješavanju trenutnih problema”, kaže Gavranović.

Zaključno s 2018. godinom pravo na odlazak u penziju steklo je 50 radnika, a kada će to ostvariti zasad je nepoznanica.

nezavisni/klix

Porodična medicina je klinička specijalizacija koja pruža kontinuiranu njegu kroz vrijeme. Pristup je orijentiran prema pacijentu i karakteriše stvaranje bliske veze ljekara i pacijenta, promovira dobro zdravlje, stoji, između ostalog u definiciji porodične medicine koja se u našoj zemlji počela uvoditi prije 15 godina.

Analizirajući stanje na terenu, ljekari su nam kazali kako je definicija jako daleko od prakse. Premalo je ljekarskog kadra, pacijenti se bespotrebno zamaraju, različita su prava od kantona do kantona, a ko su hitni slučajevi, umjesto ljekara, odlučuju medicinske sestre.

Nedovoljan broj ljekara, nezgrapni reformski potezi

– Prije 15 godina krenula je porodična medicina u Bosni i Hercegovini i najavljivana je na velika zvona. Kada je Federacija u pitanju, nekako mi se čini da su se država, odnosno, Ministarstvo zdravstva FBiH, maćehinski ponijeli prema ovom projektu. Mi sada više vidimo nekakve probleme koji su nastali lošim provođenjem te porodične medicine, nego neke koristi. Prvi problem koji se pojavio je organizacija od kantona do kantona. Nije isto biti pacijent u Kantonu Sarajevo ili recimo u HNK – govori nam Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore FBiH.

Ukazuje na diskriminaciju pacijenata.

– U jednom kantonu ljudi imaju bolja prava, bolju dostupnost zdravstvenoj zaštiti, dok drugi to nemaju, a što je uvod u diskriminaciju. Drugi problem je nedovoljan broj ljekara. Tu su i nekakvi nezgrapni reformski potezi koji recimo, prebacuju djecu u porodičnu medicinu, umjesto pedijatriju. Treći, vrlo bitan razlog, su uvjeti rada. Oni su od kantona do kantona vrlo različiti. Zatim, u porodičnoj medicini nedostaje preventivno djelovanje. I to vidimo po ishodu liječenja određenih bolesti, poput dijabetesa. Također, naravno da je suvišno da pacijent nakon pregleda kod specijaliste koji mu prepiše terapiju, umjesto u apoteku, mora opet kod porodičnog ljekara, da mu napiše elektronski recept – govori nam Drljević.

Pričali smo i sa pacijentima.

– Sve je zbrkano. Mrzi me ići ljekaru. I kada želim da se naručim telefonom, niko se ne javlja. U hitnim slučajevima mi kažu da moram čekati jer su ostali naručeni i to čekanje traje po nekoliko sati. Ukoliko želim vaditi neke nalaze, redovno nema reagenasa, a ako idem specijalisti čekam i po nekoliko mjeseci. Kod nas kada idete ljekaru samo hodate, a bolesni ste. S druge strane, kada slušam kako je u Americi, gdje ljudi nemaju zdravstveno, kod nas je opet dobro – ispričala nam je Hana Muminović iz Sarajeva.

Ljekar Edo Selimić, pulmolog iz Sarajeva, kaže nam da situacija u našem zdravstvu dosta zbrkana.

Uposlenici ne znaju jesu li došli ili pošli

– Kod nas se sve nešto naručuje. Kako ta jadna sestra koja je na šalteru, koja ne znam da je kako educirana, može praviti trijažu ko je hitan, a ko nije?! Neke redove hitnosti praviti, nekoga zakazivati, pri tome da vi nemate u domovima prijemno-trijažnu ambulantu u kojoj će sjediti doktor koji će praviti tu neku trijažu, a ne da se jadna sestra pati na kartoteci. Dakle, imate jednu zbrku, jedan haos u zdravstvu KS. Da ne govorimo o tome da jedino KS od svih deset kantona u FBiH ima domove zdravlja kojima je osnivač Skupština KS, a ne općinsko vijeće. Imate toliko nelogičnosti. Ovo ni na šta ne liči. Pacijenti ispaštaju, uposlenici ne znaju jesu li došli ili pošli i to već traje godinama – mišljenja je Selimić.

Suljo Čakanović, medicinski radnik iz Srebrenice, kaže nam kako je kod njih problem nedovoljno medicinskog kadra, tehnološko kaskanje.

– Što se tiče porodične medicine, kod nas još nije zaživjelo elektronskim naručivanje. Pacijent po svoju mjesečnu terapiju ide kod ljekara, umjesto u apoteku. Drugo, imamo nedostatak ljekarskog kadra, tako da pacijenti nisu u mogućnosti da koriste uvijek usluge svog izabranog porodičnog ljekara, nego ljekara koji se zadesi kada dođe – rekao nam je Čakanović.

nezavisni/faktor.ba

FENA

Načelnik Operativnog centra MUP-a Tuzlanskog kantona Vahidin Omerbegović, te službenik i istražitelj iz Policijske stanice u Kalesiji osumnjičeni su da su počinili više krivičnih djela.

Glasnogovornik Tužilaštva TK-a Admir Arnautović kazao je za Fenu da je Omerbegović osumnjičen za zloupotrebu položaja i ovlaštenja, odavanje službene tajne, primanje nagrade ili drugog oblika koristi, trgovinu uticajem, primanje dara ili drugog oblika koristi, u periodu dok je obavljao funkciju zamjenika načelnika Operativnog centra MUP-a TK, a potom načelnika Operativnog centra MUP-a TK i komandira Policijske stanice Kalesija

- Službenik i policajac iz policijske stanice Kalesija su osumnjičeni za primanje dara i druge oblike sticanja koristi, te za krivotvorenje službene isprave - kazao je Arnautović.

Po nalogu Tužilaštva TK pripadnici MUP-a TK vrše pretrese u policijskoj stanici u Kalesiji i poslovnom objektu u Tuzli. Nakon završetka pretresa nad osumnjičenima će biti obavljena kriminalistička obrada i bit će predati u nadležnost Tužilaštva.

(Vijesti.ba /Fena)