Nastavno osoblje ima i ulogu biti primjer prikladnog ponašanja i odijevanja studentima, pa je stoga potrebno da nastavnici poštuju pravila i načine odijevanja, navodi se u pravilniku
Sveučilište u Mostaru je ovih dana počelo primjenjivati Pravilnik o odijevanju koji uvodi niz zanimljivih pravila, ali i zabrana o izgledu i odijevanju uposlenika i studenata, piše Dnevni list.
Obzirom da je odjeća važan dio osobnosti kao i činjenici da odjeća „govori“ o svakoj osobi ali i instituciji koju ta osoba zastupa ili joj pripada, potrebno je odrediti donju granicu dobroga ukusa u odijevanju. Na razini Sveučilišta može se govoriti o tri razine sudionika u procesu obavljanja svakodnevnih aktivnosti, pa tako razlikujemo nastavno osoblje, administrativno osoblje i studente – kaže se u uvodu pravilnika o odijevanju
Nastavno osoblje ima i ulogu biti primjer prikladnog ponašanja i odijevanja studentima, pa je stoga potrebno da nastavnici poštuju pravila i načine odijevanja, navodi se u pravilniku.
U svakom trenutku tokom boravka na prostoru kampusa, a osobito unutar zgrada pojedinih fakulteta i akademije, nastavnik je obvezan koristiti poslovni stil odijevanja.
Za žene se u pravilniku navodi da mogu nositi „suknje ili haljine čija dužina treba biti do koljena ili duže, nipošto kraće“, kao i hlače i kaput. Košulja treba biti primjereno zakopčana i ne preuska, a zabranjuju se majice bez rukava. Preporuka su polo majice.
Cipele trebaju biti čiste i prikladne za posao. Boje ne bi trebale biti upadljive. Nakit ne bi trebao biti upadljiv. Parfem je poželjan, ali ne bi trebao biti prenapadan. Šminka se preporučuje, ali neupadljiva i primjerena dnevnom izgledu. Nokti trebaju biti uredni i čisti, nikako predugi, a lak ne bi trebao biti upadljivih boja. Kape nisu odgovarajuće u zatvorenim prostorima. Tatoo i piercing ne smiju biti vidljivi na radnome mjestu.
Za muškarce se propisuje klasično odijelo sa kravatom ili bez kravate. Košulja s kravatom treba biti dugih rukava, a košulja bez kravate može biti i kratkih rukava. Košulja treba biti primjereno zakopčana.
„Dozvoljene su i hlače i kaput. Boje ne bi smjele biti upadljive. Parfem i kolonjska su poželjni, ali ne bi trebali biti prenapadni. Nokti trebaju biti uredni i čisti. Kosa čista. Brkovi i brada uredni. Kape se zabranjuju. Tatoo, piercing i naušnice ne smiju biti vidljivi na radnome mjestu“ – stoji u Pravilniku.
Administrativno, nenastavno osoblje je dužno poštivati poslovno-ležerni način odijevanja, a to podrazumijeva sljedeće: „Odijelo, sako, hlače i košulja, polo majica, džemper ili prsluk za muškarce. Odijelo, hlače, suknja ili haljina sa polo majicom, džemperom, bluzom ili košuljom za žene. Zatvorene cipele s čarapama iznad gležnja za muškarce i čarape boje noge za žene.“
Studenti dodiplomskoga, kao i poslijediplomskoga studija se trebaju odijevati primjereno pravilima dobroga ukusa, kao i činjenici da su se odabirom pristupa visokoškolskoj ustanovi i neposredno odredili kao akademski građani i buduća društvena elita prostora i naroda u kojem će ostvarivati primjenu stečenih iskustava i znanja na ovom studiju, navodi se u Pravilniku.
Studentima Sveučilište preporučuje odjenuti ležernu odjeću koja uključuje: odijela, suknje i haljine dužine do ili ispod koljena, hlače, traperice, hlače sportskoga kroja za svaki dan, majice dugih ili kratkih rukava, košulje, bluze, rolke, džempere, prsluke, tenisice, cipele za svaki dan i druga akademski primjerena odjeća.
U skladu sa usvojenim Pravilnikom studenti nikako ne bi smjeli boraviti u krugu sveučilišnoga kampusa, a niti unutar zgrada pojedinih fakulteta i akademije Sveučilišta odjenuti u „majice bez rukava, bluze, košulje, majice. Zabranjuju se i drugi odjevni predmeti koji imaju upadljivi, izazovni i napadni dekolte koji je više, kako stoji u Pravilniku, primjeren noćnim klubovima i striptiz barovima. Zabranjuju se kratke majice, tzv. topovi kao i sve vrste natikača ili papuča, kao i bose noge.“
Posebno se navodi da se zabranjuje „prozirna odjeća koja više otkriva nego skriva i mini suknjice (osobito za vrijeme predavanja ili ispita)“.
Pravilnik također ne podnosi bilo koju odjeću s uvredljivim i/ili nepristojnim porukama bilo riječima ili slikama, koja ima namjeru uvrijediti osjećaje drugih studenata, nastavnika ili administrativnoga osoblja.
Zabranjuje se rasparana odjeću, kao i odjeća koja sadrži upadljive rupe, pokrivala za glavu koja skrivaju identitet osobe (osim u slučaju kada je to dio vjerskoga obilježja za što je potrebno posebno odobrenje Dekana/ce određenoga fakulteta).
Na Sveučilištu je ‘odzvonilo’ i tzv. bejzbol, te pletenim kapama i kapuljačama unutar bilo koje zgrade fakulteta ili akademije. Ne smije se dolaziti ni u kratkim hlačama, kao ni u odjeći koja otkriva donje rublje. Zabranjene su policijske ili vojne uniforme, osobito za vrijeme predavanja ili ispita, ali prenaglašena vjerska obilježja.
Piercing, naušnice na neprimjerenim mjestima, npr. na usni, nosu, očnim kapcima i sl. (posebice u vrijeme predavanja i ispita) također nisu dozvoljeni. Nepoželjne su i trenirke kao i nečista ili mokra odjeća dok tetovaže trebaju biti prikrivene.
U slučaju ne pridržavanja ovih osnovnih pravila o odijevanju, nastavnik ima pravo i obvezu studenta zamoliti da napusti prostorije predviđene za održavanje nastave ili pak provedbu ispita. U Pravilniku stoji da će se protiv studenta i uposlenika Sveučilišta koji se ne pridržava odredbi Pravilnika o odijevanju pokrenuti se stegovni postupak sukladno Kodeksu Sveučilišta u Mostaru. Pravilnik je polijepljen po fakultetima i počeo se primjenjivati.
U BiH je nasilje u porodici u toku 2018. godine počinjeno nad više od 2.000 žrtava, podaci su MUP-a RS i Federalne uprave policije, dok u cijeloj BiH postoji ukupno devet sigurnih kuća, čiji su smještajni kapaciteti oko 190 mjesta, što govori da ni blizu ne bi mogle biti zbrinute ni sve lanjske žrtve.
"U 2018. godini u RS evidentirano je 1.010 slučajeva nasilja u porodici, od čega 389 krivičnih djela i 621 prekršaj, koje je počinilo 1.049 lica nad 1.255 žrtava", istakli su za "Nezavisne" u MUP-u RS.
Prema njihovim riječima, prema polu, učinioci nasilja su u 90,5 odsto slučajeva bili muškarci, dok su prema starosti najbrojniji učinioci lica starosti od 31 do 40 godina, njih 279.
"Evidentirano je i 19 maloljetnika koji su izvršili nasilje unutar porodice. Kao žrtve nasilja u porodici evidentirana su i djeca do sedam godina, njih 38, 57 djece od osam do 14 godina, kao i 40 maloljetnika od 15 do 18 godina", navode u MUP-u.
Naglasili su da je prema učiniocima nasilja u porodici podneseno 375 izvještaja nadležnim tužilaštvima i 449 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, te je izdato 36 prekršajnih naloga.
Naveli su da je izrečeno i 17 hitnih mjera zaštite i 47 zaštitnih mjera.
U Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS su kazali da trenutno u RS funkcionišu tri sigurne kuće, odnosno pravna lica, koja realizuju sigurnu kuću, a upisane su u registar sigurnih kuća koje ovo ministarstvo vodi.
"To su Organizacija žena 'Lara' Bijeljina, Fondacija 'Udružene žene' Banjaluka i Udruženje građana 'Budućnost' Modriča. Smještajni kapaciteti u sve tri sigurne kuće su 55 mjesta", istakli su u Ministarastvu za "Nezavisne".
Kako navode, kapacitet Organizacije žena "Lara" je 15 lica, Fondacije "Udružene žene" Banjaluka 24 i Udruženja građana "Budućnost" Modriča 16.
"Za zbrinjavanje žrtava nasilja u porodici, odnosno finansiranje sigurnih kuća Ministarstvo porodice, omladine i sporta na godišnjem nivou izdvaja 300.000 KM", rekli su u ovom ministarstvu.
U Federalnoj upravi policije su kazali da je u toku 2018. godine na području FBiH evidentirano 880 krivičnih djela nasilje u porodici.
"Nadležnim tužilaštvima je podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv 887 lica, nakon što je nad istim izvršena kriminalistička obrada, a od kojih je 440 lica lišeno slobode", saopštili su u FUP-u.
U Gender centru FBiH su kazali da na području FBiH djeluje šest sigurnih kuća za smještaj žrtava nasilja u porodici sa ukupno oko 135 raspoloživih mjesta.
"U BiH sigurne kuće nisu lako dostupne svim žrtvama nasilja u porodici na cijeloj teritoriji BiH. Dok je u RS zakonski i institucionalni okvir najvećim dijelom usklađen sa Istanbulskom konvencijom, u FBiH, zbog nepostojanja podzakonskih akata za formiranje, funkcionisanje i finansiranje sigurnih kuća zakonski nije regulisan rad sigurnih kuća, te nije usklađen sa Istanbulskom konvencijom", kazali su u Centru.
Naveli su da se ratifikacijom Istanbulske konvencije BiH obavezala na poduzimanje zakonodavnih i drugih mjera, radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja, te kažnjavanje počinalaca nasilja.
"Istanbulska konvencija propisuje standarde za postojanje i rad sigurnih kuća - i to minimum jedno porodično mjesto u sigurnoj kući na 10.000 stanovnika, što znači da moramo uspostaviti još sigurnih kuća na cijeloj teritoriji BiH", zaključili su u Centru.
(Vijesti.ba / NN)
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik primit će danas akreditivno pismo novoimenovanog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u BiH Erica Georgea Nelsona.
Početak ceremonije predaje akreditiva zakazan je za 14 sati u Svečanom salonu. Kako je najavljeno, početak je otvoren za snimatelje i fotoreportere, a nakon sastanka bit će poslano saopćenje za javnost.
Podsjećamo, novomenovani ambasador SAD-a u Eric George Nelson doputovao je u nedjelju u glavni grad Bosne i Hercegovine. On će dužnost ambasadora preuzeti od dosadašnje američke ambasadorice Maureen Cormack.
Uoči svog dolaska u BiH Nelson je uputio poruku građanima BiH kazavši, između ostalog, da će SAD nastaviti davati podršku ljudima koji danas rade na izgradnji sigurnije i prosperitetnije zemlje.
(Vijesti.ba)