Dina

26
Februar

Veći broj osoba zatražio je ljekarsku pomoć nakon današnjeg požara na Gradskoj pijaci u Tuzli.

Prema podacima Doma zdravlja, dvadesetak osoba dovezeno je do sada na intervenciju u Službu hitne pomoći.

- Svima je pružena adekvatna pomoć i svi su zdravstveno stabilni. Naše ekipe su i dalje na terenu – rečeno je Feni u Dispečerskoj službi ove službe.

Prema informacijama kojima Fena raspolaže, uglavnom se radi o osobama kojima je pomoć pružena zbog opekotina, fizičkih povreda ili problema s respiratornim organima s obzirom na gusti dim koji je prekrio širi prostor oko Gradske pijace.

U UKC Tuzla ljekarska pomoć pružena je samo jednoj osobi.

- Na Klinici za hirurgiju pomoć je pružena jednom pacijentu, koji je nakon obrade otpušten iz bolnice - rekla je Feni glasnogovornica UKC Tuzla, Ersija Aščerić Mujedinović.

Na zgarištu Gradske pijace u Tuzli trenutno se nalaze pripadnici MUP-TK, te istražni organi koji će pokušati utvrditi uzroke požara.

26
Februar

Dramatičine scene iz Tuzle. Danas oko 11:30 sati došlo je do izbijanja velikog požara na Gradskoj pijaci.

5c75272e 6980 4a2f a32f 3a900a0a0a7e pozar tuzla 6 previewOrg

 

Požar koji je danas oko 11.20 sati zahvatio Gradsku pijacu u Tuzli, izazvao je paniku među građanima. Gusti dim gotovo je prekrio cijeli grad, a oko same pijace stigao je veliki broj sanitetskih, vatrogasnih i policijskih vozila.

- Policijskoj stanici Centar prijavljen je oko 11.20 sati požar na Gradskoj pijaci. Ima povrijeđenih i osoba koje su zatražile ljekarsku pomoć zbog gušenja. Za sada ne možemo govoriti o uzrocima požara - izjavila je za Fenu glasnogovornica MUP-a TK Bedrija Suljić.

Vatra je, prema nezvaničnim izjavama prodavača na pijaci, izbila u dijelu gdje se prodaju odjevni predmeti i plastika. Prema nekima, došlo je do eksplozije plinske boce, ali informacija nije potvrđena od policije.

Pijaca je skoro u cijelosti izgorjela, a širenje vatre na susjedne stambene i druge objekte, spriječili su pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Tuzla.

Prve informacije govore da ima nekoliko povrijeđenih osoba, ali taj podatak, prema riječima glasnogovornice UKC Tuzla Ersije Aščerić, još nije zvaničan.

Materijalna šteta je velika, a veliki broj prodavača je ostao bez robe za prodaju, a time i bez sredstava za život.

Ovo je drugi veliki požar na tuzlanskim pijacama posljednjih godina. U maju 2017. godine u cijelosti je izgorjela tzv. Hametova pijaca, odnosno, "buvljak“ u naselju Sjenjak, u istočnom dijelu Tuzle.

25
Februar
 

Čikarića vodenicu rušili ratovi, bune, plavile bujice nadošle Drinjače, na nju nalijetali i siti i gladni, ali je obnavljana poslije svake nedaće.

Dođe li do skretanja vodotoka rijeke Drinjače na području sela Glodi u Zvorniku, s rijekom bi zauvijek nestala i jedna od najstarijih vodenica zvorničkog kraja, vlasništvo mještanina Fikreta Čikarića. Vodenica se s mjesta na kojem se sada nalazi, prema pričama koje su se prenosile s koljena na koljeno, nije pomjerala nekoliko stotina godina i oduvijek je bila u vlasništvu starosjedilačke porodice Čikarić.

 

Rušili su je ratovi, bune, plavile bujice nadošle Drinjače, na nju nalijetali i siti i gladni, ali je poslije svake nedaće redovno obnavljana. Nekad je vodenični kamen znao raditi i danju i noću, meljući jednako za one u neimaštini i one u bonluku, ali je i tada, kao i sada, svako znao da će doći njegov red, bez obzira na to u koje se doba dana obreo pred vratima vodenice.

Naša fabrika

– Kada je počeo rat i mi bili odsječeni od svijeta, ova vodenica nas je spasila. Mljeli smo kukuruz, pšenicu, ječam, šta je ko imao, ma mljelo se sve što se samljeti moglo, samo da bi se hljeb mogao umijesiti. Neki bi u šali rekli: „Vodenica je naša fabrika“, jer drugog načina da sebi pribavimo brašna nije bilo osim onog što bi se samljelo u vodenici. Kad smo morali bježati odavde i vodenica, kao i sve kuće u našem selu, bila je srušena – prisjeća se Fikret, jedan od prvih povratnika u Glodi, gdje i danas živi sa svojom suprugom.

Kada se te 1999. godine vratio u svoje selo, priča nam Fikret, ne zna od čega ga je više srce zaboljelo, da li kad je vidio srušenu kuću ili srušenu vodenicu. Zasukao je rukave, malo donacija, malo vlastiti trud i obnovio i kuću i vodenicu. Ali, još jednom nakon rata Fikret je obnavljao svoju vodenicu. Drugi put to je bilo nakon poplava u maju 2014. godine, kada je nabujala Drinjača nosila sve što joj je stajalo na putu.

Slađi hljeb

I danas, da samelju kukuruz, pšenicu, ječam, u Fikretovu vodenicu dolaze ljudi iz svih okolnih sela, iz Kalesije, Sapne… Slađi je, vele, hljeb, a posebno maslenjak, od brašna koje samelje kamen koji pokreće voda od onog što se na struju melje. I u pravu su.

Čuva djedovinu

Uprkos svim nevoljama, Fikret je odlučan da čuva svoju djedovinu, ostao je da živi i proživljava sve muke s kojima se dvadeset i više godina nakon rata nose povratnici u mnoga podrinjska sela. Ova posljednja, u kojoj mu silnici, kako kaže, žele „oteti rijeku“, a s njom i vodenicu, posebno mu je teško pala.

/tekst: Preuzet iz Avaz.ba

fotografije: kucic-kula.com i A. Bajrić

25
Februar

Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS, danas je u Foči prisustvovao prvom radnom sastanku Organizacionog odbora za otvorenje Aladža džamije u Foči, koje je planirano 4. maja ove godine.

52609039 2287738414805323 6475800050793447424 n

Na sastanku je razgovarano o uspostavi operativnih timova i aktivnostima koje trebaju biti realizirane u narednom periodu, kako bi otvorenje džamije proteklo u najboljem redu.

Današnjem sastanku su prisustvovali predstavnici Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Muftijstva goraždanskog, Medžlisa IZ u Foči, predstavnici Vlade BPK i Skupštine opštine Foča.

Potpredsjednik Salkić je prisustvovao kao član Organizacionog odbora.

53226187 2287738454805319 5034306398012309504 n

 

Inače, čuvena Aladža džamija je izgrađena 1549. godine. Iako uvrštena na UNESCO-ovu listu kulturne baštine, Aladža džamija je u potpunosti srušena u augustu 1992. godine, a njeni ostaci pronađeni su na dvije lokacije.

Aladža je arhitektonski je dragulj i jedna od najljepših džamija u ovom dijelu svijeta, koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Radovi na obnovi Aladže su zvanično počeli 2014. godine.

Istočna Bosna