Dina

26
Februar

 U toku su pretresi lica, stambenih i poslovnih objekata, službenih prostorija Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i pokretnih stvari koje koristi 11 osumnjičenih lica

U okviru akcije kodnog naziva Brend danas su uhapšeni carinski djelatnici na graničnim prijelazima Gradiška, Šamac i Orašje, osumnjičeni za krivična djela primanja dara ili drugih oblika koristi, saopćeno je iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine,

Kako Oslobođenje nezvanično saznaje, uhapšeni su Dejan Damjanović iz Banje Luke, Aleksandar Tucikešić iz Banje Luke, Hamdija Nizandžić iz Bužima, Tino Kapetan iz Novog Travnika, Ognjen Gajić iz Brčkog, Adem Mujkanović iz Orašja, Obrad Radovanović iz Šamca, Zahid Delić iz Odžaka, Virsan Zolotić iz Odžaka i Mato Delić iz Orašja, te Milan Špirić iz Banje Luke, koji je uposlen na Graničnom prelazu Gradiška i koji je u bliskoj vezi sa Nikolom Špirićem, potpredsjenikom SNSD-a.

Oni se terete da su kao službenici Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, u cilju sticanja protupravne imovinske koristi, tražili i uzimali novac od lica koja vrše uvoz roba iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, za što su im osumnjičeni obezbjeđivali nesmetan uvoz roba u Bosnu i Hercegovinu bez propisane carinske kontrole i stvarnog carinjenja roba.

U toku su pretresi lica, stambenih i poslovnih objekata, službenih prostorija Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i pokretnih stvari koje koristi 11 osumnjičenih lica, službenika Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, na ukupno 22 lokacije na području Banje Luke, Novog Travnika, Orašja, Bužima, Brčkog, Broda, Odžaka te graničnih prelaza Gradiška, Orašje i Šamac.

Podsjetimo da je SIPA u saradnji sa Tužilaštvom BiH prije skoro pet godina provela akciju Pandora tokom koje je uhapšeno više od 50 osoba, na čelu sa nekadašnjim direktorom UIOBiH Kemalom Čauševićem.

Tada su svi uhapšeni zbog sumnje da su kao službenici Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, u cilju sticanja protupravne imovinske koristi, tražili i uzimali novac od lica koja vrše uvoz roba iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, za što su im osumnjičeni obezbjeđivali nesmetan uvoz roba u Bosnu i Hercegovinu bez propisane carinske kontrole i stvarnog carinjenja roba.

Osim Čauševića, koji se tereti za kriminal težak 1,7 miliona KM, i uvoznika tekstila Anesa Sadikovića, optužnicom je bio obuhvaćen i Sedinet Karić, koji se nagodio sa Tužilaštvom BiH, te mu je na osnovu toga izrečena kazna zatvora u trajanju od12 mjeseci zbog davanja dara i drugih oblika koristi.

26
Februar

Je li dovoljna samo hrabrost i "kucanje" ili je ipak potreban "vjetar u leđa" i to iz smjera europskih fondova?

Postati korisnik državnog proračuna i uljuljkati se u sigurnost – težnja je mnogih mladih i nezaposlenih. S druge strane, neki žele samo kratko raditi da bi mogli otići i u drugoj zemlji potražiti bolji život. Međutim, u mreži želje za „uhljebljenjem” i poraznim statistikama o iseljavanju iz BiH koje govore da je samo u posljednje četiri godine iselilo više od 150 tisuća ljudi, postoje i oni treći.

 

Bahrija Krako uskoro završava srednju ekonomsko-ugostiteljsko-turističku školu. I ne vidi se kako kaže “u tom filmu”, kao uhljeb u javnoj upravi.

„Današnji mladi manje razmišljaju o novim idejama i pokretanju svog vlastitog biznisa i više vjeruju vladinim organizacijama. Pristaju biti bezlični službenici, ne razmišljajući o stvaranju nečega svoga i borbi za svoju budućnost”, kaže ova mlada Mostarka za DW.

Iako će uskoro završiti školu ona vrlo zrelo prepoznaje probleme u bh. društvu. Kaže da mladi nisu dovoljno motivirani, a i da društveno okruženje često želi obezvrijediti nove ideje.

Bahrija Krako: “Kad završim školu želim pokrenuti vlastiti biznis”

“Društvo treba pomoći mladima u tom smislu. Ja se želim boriti, i boriti ću se za svoju budućnost. Kad završim školu želim pokrenuti svoj biznis jer smatram da se u BiH može vrlo dobro i kvalitetno živjeti”, zaključuje ona.

“Barem jednom pokušajte”

Da se u BiH ipak može živjeti od vlastitog rada, ne sanjajući o “uhljebljenju” u državne institucije, na svom primjeru se uvjerio Kristijan Marić, voditelj-menadžer Business bara Lux u Mostaru. On je jedan od začetnika Udruge mladih poduzetnika koja surađuje sa sličnim udrugama u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, a u svibnju potpisuje pristup Europskoj mreži mladih poduzetnika. On je, kao i tisuće mladih posljednjih godina, pokušao svoj bolji život tražiti u inozemstvu. Ali vratio se u domovinu, pokrenuo svoj biznis, zapošljava radnike.

“Svi pitaju: zašto niste otišli vani raditi jer je tamo bolje. Ja sam bio vani i vratio sam se. Jednostavno, 2015. godine odlučio sam krenuti sam, pokušati, jer ako pokušam barem ću znati da sam pokušao. Da to nisam učinio, cijeli život grizla bi me savjest. Shvatio sam da je umrežavanje i edukacija mladih poduzetnika u tome vrlo važna. Nažalost, znatan dio mladih želi u javna poduzeća, misleći da je tu sigurnost. To je pogrešan pristup i zaostavština prošlog sustava jer sigurnosti danas nema. Javna poduzeća će se privatizirati, preglomazna su, a njihov posao biti će upitan. Ali ako ste iza sebe ostavili nešto, to je druga priča”, kaže on za DW.

Svoju priču završava porukom svojim vršnjacima: “Odvažite se sa svojim poslovnim idejama. Zemlja smo vina, turizma, zdrave hrane… Barem jednom pokušajte.”

Kristijan Marić: “Da nisam pokušao, cijeli život bi me grizla savjest”

Kratko rade da bi otišli

Međutim, dok neki žele siguran posao u javnom sektoru, drugi bez obzira na ponuđene uvjete žele kratko raditi kako bi – otišli. O ovim novim problemima govori Helena Jelena Lončar, menadžerica Asocijacije poduzetnika Hercegovine.

“Često smo dojma da danas poduzetnici imaju jedan, veliki problem, a to je radna snaga. Jer pitanje je želi li mlada osoba ostati i raditi ili želi otići. Puno je onih koji žele raditi neko vrijeme kako bi zaradili novac za odlazak. U takvoj situaciji poduzetnik ne zna koga obučiti i utrošiti svoje resurse, jer ne zna hoće li taj djelatnik i ostati raditi. I tu nastaju problemi komunikacije i u javnom i u privatnom sektoru”, smatra ona.

“Vjetar u leđa” iz EU-a

Ipak, Josipa Terzić Rezić iz Agencije za profesionalno usavršavanje Apriori BiH i dugogodišnja aktivistica u nevladinom sektoru drži da ima puno onih koji promišljaju drukčije.

“Na žalost, to su osobe koje nisu ambiciozne i takvih aktera ima u svakom društvu. Sretna sam što nisam osjetila “breme” tog starog sustava koji ti osigura posao, stan i fino si uljuljkan. Ali, željela bih skrenuti pozornost na mlade ljude koji promišljaju drukčije, ali su obeshrabreni dnevnom situacijom da se nešto ne može. Voljela bih da pokušaju i na našim iskustvima vide da se nešto može, jer ima nas koji smo prošli taj put i spremni smo im pomoći da se okrenu prema sebi, obrate na prave adrese i koje su njihove prednosti, što tržište traži. Ako pokucaju na deset vrata otvorit će im se jedna, ali je važno pokucati”, komentira ona za DW.

Josipa Terzić Rezić: “Trebamo ustrajati na mijenjanju svijesti”

Međutim, je li dovoljna samo hrabrost i “kucanje” ili je ipak potreban “vjetar u leđa” i to iz smjera europskih fondova? Kako do njih posegnuti?

Terzić-Rezić kaže da su nevladine organizacije dobile novac od EU-a i drugih međunarodnih donatora za projekte te da se kroz njih provode i projekti za mlade koji imaju priliku sudjelovati na raznim radionicama, usavršiti svoja znanja i vještine, umrežiti se s drugim mladima iz cijelog svijeta za potrebe razvoja svog biznisa.

“Taj društveni kapital je nemjerljiv. Trebamo ustrajati na mijenjaju svijesti i davanju podrške mladima kojima nije cilj “uhljebljenje” ili odlazak. Moja generacija za sve što je dobila morala se sama izboriti. Volim o tome razmišljati na taj način”, zaključuje ona.

26
Februar

U okviru akcije kodnog naziva „Brend“, lišeni su slobode carinski djelatnici na graničnim prijelazima Gradiška, Šamac i Orašje, osumnjičeni za kaznena djela primanja dara ili drugih oblika koristi.

Postupajući po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, policijski djelatnici Državne agencije za istrage i zaštitu-SIPA, lišili su slobode 11 carinskih djelatnika, uposlenika UIO BiH, uposlenih na graničkim prijelazima Gradiška, Orašje i Šamac.

Navedeni osumnjičeni su pod istragom zbog koruptivnih kaznenih djela, a osumnjičeni su da su tijekom prošle i ove godine, protuzakonito uzimali novac ili druge oblike koristi, kako bi prilikom uvoza robe u BiH, propuštali mjere carinskog nadzora koji su bili obvezni vršiti.

Na navedeni način, ostvarivali su nezakonitu imovinsku korist, te nanosili štetu budžetu, odnosno svim građanima BiH.

Osumnjičeni će biti privedeni postupajućem tužitelju koji će ispitati osumnjičene i nakon toga donijeti odluku o daljim aktivnostima u predmetu.

nezavisni/rtvslon

26
Februar

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić u ponedjeljak se u Tuzli sastao s predsjednikom odbora ove stranke u TK Enverom Bijedićem, a tema sastanka bila je mogućnost dopune odluke Glavnog odbora stranke koja bi stvorila mogućnost da tuzlanski ogranak dobije zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s SDA vezano za formiranje vlasti u najmnogoljudnijem kantonu u Federaciji BiH.

Kako saznaje portal Klix.ba, sastanku su pored Bijedića prisustvovali još i načelnici općina u Tuzlanskom kantonu, a koji su članovi SDP-a.

”Nikšić je čuo razloge zbog kojih bi bilo potrebno da SDP ne bude opozicija u naredne četiri godine. Za sljedeće korake je potrebno napraviti dopunu odluke Glavnog odbora SDP-a koja nas je u ovom trenutku praktično stavila u opoziciju. Dopuna bi se ogledala u tome da Glavni odbor SDP-a dozvoli mogućnost pregovaranja u Tuzlanskom kantonu”, rekao je Bijedić za Klix.ba.

Podsjećamo, Glavni odbor SDP-a ranije je donio odluku o tome da neće započinjati pregovore s nacionalnim strankama o formiranju vlasti državnom i federalnom nivou. Sastanak vrha SDP-a i donošenje ovakve odluke uslijedilo je nakon pobuna ogranka SDP-a u Tuzlanskom kantonu, a koji je od početka zauzeo stav kako SDP u naredne četiri godine treba biti dio vlasti na državnom i federalnom nivou, posebno u najmnogoljudnijem kantonu u Federaciji BiH, gdje je ova partija proglašena za pobjednika na općim izborima.

Nakon zvaničnog stava vrha stranke ponovo je uslijedila reakcija KO SDP-a Tuzla iz kojeg su zatražili da se razmotri mogućnost pregovaranja s etnonacionalnim strankama, u ovom slučaju s SDA. Kako je potvrđeno za Klix, u utorak, 5. marta, će biti održana sjednica Predsjedništva SDP-a, a eventualnu promjenu odluke o tome da SDP u Tuzlanskom kantonu može pregovarati s SDA jedino može donijeti Glavni odbor stranke.

(nezavisni/TIP/Foto: Arhiva)

Istočna Bosna