Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

U Bosni i Hercegovini jutros je oblačno s mjestimičnom kišom. Po kotlinama i uz riječne tokove bilo je magle ili niskih oblaka.

Temperature zraka u 07.00 sati: Bjelašnica -2 stepena, Sanski Most i Sokolac 5, Gradačac, Ivan sedlo, Prijedor i Tuzla 6, Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Doboj, Drvar, Jajce, Livno, Srebrenica i Trebinje 7, Bugojno, Stolac, Zenica i Zvornik 8, Sarajevo i Široki Brijeg 9, Grude 10, Mostar 12 i Neum 13 stepeni.

Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosio je 938 milibara, za 4 milibara je niži od normalnog i sporo opada.

U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana, sa slabom kišom. U višim planinskim područjima sa susnježicom i slabim snijegom. Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini slabo jugo. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 8 i 12, na jugu do 15 stepeni.

U Sarajevu oblačno. Tokom dana i sa slabom kišom. Najviša dnevna temperatura zraka oko 10 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.

(Vijesti.ba / FENA)

Teško bolestan i potpuno svjestan da umire, zamolio prijatelje da pismo dostave Sudu i Tužilaštvu BiH, SIPA-i te udruženjima koja okupljaju majke Srebrenice i borce

Turbe „Saračica“ smješteno je u starom djelu Visokog, preko puta istoimene džamije. Djeli ih samo uska staza. Malo je to turbe, jedva 3 x 3 metara. Pokriveno na četiri vode u debeloj hladovini breza.

Unutrašnjost turbeta ne može se pohvaliti kojekavim arhitektonskim djelima ali i ono što ima, dovoljno je da onoga ko uđe u njega ostavi zatečenim. Ajeti o smrti izvezeni na zlatnoj čohi koji podsjećaju na smrt i njenu neizbježnost, upečatljivi su pri samom ulasku u turbe. Ibrik, peškir, Kur'an i tako, uglavnom, sve ono što može krasiti ovako mjesto i davati mu poseban šarm. Ovo turbe nema hizmetičara što je uobičajeno za ostala turbeta.

O ovom turbetu nema puno pisanih tragova, koji bi posvjedočili njegovu prošlost i potvrdili priče o njemu. Neke predaje kažu da potiče iz turskog vakta. Stariji Visočaci pričaju da je u njemu pokopana jedna djevojka. Sluškinja bila, kažu, kod jednog visočkog age, a mnogo čestita i valjana. Vjerovala u Allaha dž.š. Poslije se pričalo da je aginica plaho na nju bila ljubomorna, pratila je na svakom koraku, ponižavala i iskorištavala.

Narodna priča se nastavlja ovako:

Imao je aga ljetnikovac negdje oko Fojnice. Tamo bi često išao, pogotovo kada borovnice prispiju za berbu. A kad god bi oni krenuli u Fojnicu, aginica bi obilazila sedam puta oko dvora i učila sedam puta Kur'ansko sure „Iza đae“. Tako bi štitila imanje od hrsuza i drugih belaja.Jednom tako krenuli oni u Fojnicu. Skoro na pola puta aginici naumpade da je zaboravila proučiti suru. Reče tad sluškinji da se vrati i da ona to uradi umjesto nje, a oni će je sačekati pored rijeke u hladovini.

Daleko jeste, još pješke se išlo, al’ šta će, ko bi smio odbiti ono što je aginica naredila. Vrati se tako djevojka bez pogovora. Međutim, jadnica, dok je došla do dvora, zaboravila šta treba učito pa umjesto „Iza džae“ proučila „Fatihu“ sedam puta.

Vratila se djevojka opet pješke gdje su je aga i aginica čekali i nastave oni put ka Fojnici. Nakon nekoliko dana koliko su proveli tamo, vrate se oni u Visoko. Kad su stigli, imaju šta i vidjeti. Sedam zidova oko dvora kroz kojih nema prolaza.

Ukabulila se djevojačka dova i primile se prolivene suze. Kada aga i aginici to vidješe, zatražiše od djevojke halala, jer su uvidjeli kolika je Allahova moć.

Poslije se pričalo da je aga odmah ponudio jedan od tri svoja dvora siromašnoj djevojci, pa čak i to da su aga i aginica od tada služili djevojku, piše Aura.

Djevojka se nikada nije udavala, a za svoga života ostavila je u amanet da se ukopa na mjesto gdje je današnje turbe. Od njene zaostavštine izgrađena je i istoimena džamija. (Za ovu džamiju se još priča da su je izgradili i visočki sarači).

Ubrzo po ukopu djevojke, vidjele su komšije zeleni nur kako sija iz njenog kabura. I, upravo tamo gdje zasja, niče i današnja Saračica.

(Hayat / Foto: Vipromo)

Direktorica Kulturnog centra Srebrenica Mediha Smajić stava je da je pitanje bosanskoj jezika jedno je od gorućih problema za povratničku populaciju u manjem bh. entitetu

U maloj sali Kulturnog centra Srebrenica danas je održana javna tribina na temu “Bosanski jezik u kontekstu međunarodnog dana maternjeg jezika” u organizaciji Javne ustanove Kulturni centar Srebrenica i Univerziteta u Sarajevu. Učesnici na tribini su bili profesori dr.sc. Alen Kalajdžija, dr. sc. Jasmin Hodzić, mr.sc. Aida Kršo, i književnik Hadžem Hajdarević.

Direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu dr.sc. Alen Kalajdžija kaže da je danas u Srebrenici s ciljem upoznati i educirati društvo o važnosti postojanja bosanskog jezika.

– U sklopu naše aktivnosti održavamo javne tribine i promovišemo neka od novih izdanja „Instuta za jezik“, te istovremeno koristimo priliku da govorimo o nekim važnim pitanjima jezika, službenih jezika u BiH. Mi promoviramo ideju o jezičkoj toleranciji. Danas smo u Srebrenici kako bismo govorili s ljudima šta podrazumijeva u konkretnijem slučaju pitanje bosanskog jezika u samoj Srebrenici. Mi želimo promovirati jednu ideju koja podrazumijeva međusobno poštivanje i uvažavanje, poštivanje ljudskih elementarnih prava u sferi upotrebe jezika i njegove službene upotrebe. Danas smo bili u Bratuncu i obišli jednu područnu školu i razgovarali sa djecom o bosanskom jeziku – izjavio je Kalajdžija.

Njegovo mišljenja je da se pojedinicima i zajednicima osporava pravao na elementarno korištenje maternjeg jezika i njegova službena upotreba.

– Mi smatramo i vjerujemo da je jezik jedno od temeljnih poluga čovjeka, čovjeka kao društvenog bića koje ima mogućnost kontaktiranja sa drugima. Promoviramo ideju da moramo biti više tolerantni prema drugima, i svakom pojedincu omogućiti da se koristi svojim jezikom, da ima pravo u obrazovanom sistemu da uči one sadržaje nastave koje odgovaraju nacionalanoj grupi predmeta – istakao je Kalajdžija.

Direktorica Kulturnog centra Srebrenica Mediha Smajić stava je da je pitanje bosanskoj jezika jedno je od gorućih problema za povratničku populaciju u manjem bh. entitetu.

– Svi smo svjesni činjenice da je ovo jedan od najvažnijih problema za povratničku populaciju, nažalost djeca ne izučavaju bosanski jezik u školama. Ono što smo mi kao društvo obavezni da uradimo, jeste da govorimo o poblemu, naravno sa naučnog i stručnog aspekta. Stvar politike jeste da ovaj proces privede kraju i da svako dijete na svakom dijelu BiH izučava svoj maternji jezik – kazala je Smajić.

Inače, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu već nekoliko godina održava javne tribine promovisajući pitanja jezika širom BiH.