Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Zbog neprilagođene brzine uvjetima i stanju puta vozač je izgubio kontrolu i sletio s kolovoza

U saobraćajnoj nesreći koja se sinoć petnaestak minuta nakon ponoći dogodila u mjestu Brnjik kod Čelića smrtno je stradao 21-godišnji Ermin I.

U jednom trenutku zbog neprilagođene brzine uvjetima i stanju puta vozač je izgubio kontrolu i sletio s kolovoza. Od zadobivenih povreda ubrzo je preminuo.

Uviđaj su obavili službenici PS Čelić i dežurni kantonalni tužilac. Istraga će biti nastavljena.

U Bosni i Hercegovini jutors je umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Temperature zraka u 07.00 sati: Bjelašnica -2 stepena, Sokolac 6, Zenica 7, Ivan sedlo i Mostar 8, Bugojno, Livno, Trebinje i Tuzla 9, Banja Luka i Sanski Most 10, Drvar, Sarajevo i Široki Brijeg 11, Jajce, Stolac i Zvornik 12 Bijeljina, Brčko i Grude 13, Gradačac 14, Bihać 15, Doboj i Neum 16 stepeni.

Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 944hPa, za 2Pa je veći od normalnog i raste.

U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U poslijepodnevnim satima kiša se očekuje u zapadnim i sjevernim područjima zemlje, a tokom noći na subotu padavine će se širiti na ostala područja. Vjetar umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 20 stepeni.

U Sarajevu veći dio dana sunčano uz umjerenu naoblaku. Naoblačenje u večernjim satima. Najviša dnevna temperatura zraka oko 17 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.

FENA

Žene diljem svijeta danas obilježavaju Međunarodni dan žena kada se slave ekonomska, politička i društvena postignuća pripadnica ženskog spola.

Prvi Dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do prosvjeda zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su prosvjedovale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Prosvjedi 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.

Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U početku prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.

Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, te se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje "herojstva radnica".

Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.

U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.

Ženama se danas u mnogim državama uobičajeno uz čestitku daruje cvijeće.

 FENA

Ako je iko na Balkanu vršljao i širio maligni uticaj, onda su to zapadne zemlje i njihove obavještajne službe, a ne Rusija, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.

"Mnogo loših stvari koje su se ovdje dešavale u posljednjih vijek i po bilo je vezano upravo za taj maligni uticaj antisrpske politike, prije svega Britanaca, koji uporno pokušavaju da smanje uticaj Srba, kao većinskog naroda na Balkanu. I sve ove optužbe protiv Moskve su u funkciji da Srbija i Republika Srpska uđu u NATO", rekao je Dodik za današnje "Novosti".

Po pitanju pritisaka na RS i Srbiju da odustanu od vojne neutralnosti, Dodik kaže da oni neće nestati i da će biti sve jači.

"Ali uzalud je sve to. Britanci su odobrili šest miliona funti za borbu protiv ''malignog uticaja'' Rusije, a i Amerikanci preko nekih svojih fondova isto to čine. U Sarajevu, Podgorici i Tirani postoje obavještajni centri koje je Zapad instalirao. Oni su napravili spisak od 300 ljudi iz Srbije i RS koji navodno šire taj ruski maligni uticaj i tako su stavili mete na sve te ljude", objašnjava Dodik.

Prema njegovim riječima, stav RS po pitanju NATO se neće promijeniti.

"Srbi ništa ne dobijaju ulaskom u NATO, to bi definitivno bilo mjesto uništenja našeg nacionalnog korpusa i nacionalne ideje. Pa, taj isti NATO je prije samo dvadesetak godina bacao na nas bombe, a sada treba oduševljeno da prihvatimo da im se priključimo", rekao je Dodik.

Upitan da li pitanje NATO blokira formiranje Savjeta ministara u BiH, Dodik kaže da ta uslovljavanja nisu nacionalna, ali je svjestan da ono neće nestati.

"Ponavljam, RS nema nijedan razlog da podrži put ka NATO, jer bismo tako izgubili samostalnost i suverenitet i mogućnost da gradimo prijateljstva sa drugim zemljama", ističe Dodik.

Tanjug