Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Poljoprivredni proizvođači na području općine Sanski Most nezainteresovani su za uzgoj kornišona iako im se nudi zagarantovan otkup svih njihovih proizvoda i brojne druge pogodnosti.

Prema riječima direktora Zemljoradničke zadruge “Agrisan” Senada Hadžibajramovića, poljoprivrednicima se, u saradnji s njemačkim partnerom, ovih dana nude izuzetno povoljni uslovi za proizvodnju ove kulture.

“Znači, mi kao otkupljivači garantujemo siguran otkup i cijenu, te preuzimanje svih proizvedenih količina. Također, nudimo im sav potreban repromaterijal koji bi potom isplaćivali postepeno kroz proizvedene količine. Međutim, sve uzalud“, kaže Hadžibajramović.

Nedavno su organizovali prezentaciju ovog projekta i niko od poljoprivrednih proizvođača nije došao, a trenutno na području ove općine postoje svega tri značajnija proizvođača kornišona.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u Sanskom Mostu Husein Selimović kaže kako je prije desetak godina vladao veliki interes za proizvodnju kornišona na ovim prostorima.

“Međutim, u jednom trenutku je došlo do zasićenja tržišta i poljoprivrednici su imali velike gubitke. Mnogi su poslije toga prešli na uzgoj maline, ali je i ta proizvodnja prošle godine doživjela konačni slom. Znači, poljoprivrednici se plaše upuštati se u takve aranžmane“, kaže Selimović.

Dodaje kako je uzrok tome i to što je proizvodnja kornišona vrlo teška i zahtjevna te traži veliki angažman, pišu “Nezavisne“.

Kruži legenda da se nekad davno u bunaru utopio desetogodišnji dječak, sin lokalnog bogataša. Nakon toga, dječakova majka je izgovorila kletvu: “Ko pogledao bunar, dabogda u njega upao”.

Mještani i danas pričaju da iz bunara znaju odjekivati krici i jeziv smijeh…

Pričaju i da je jedan seljanin krenuo da posječe stablo kraj bunara i kada je drugi put zamahnuo, sjekira se okrenula i udarila ga u nogu i doktori su ga jedva spasili. Nakon toga je rasprodao sve i odselio iz Šušnjara, piše Aura.

Pričalo se da je mještanin po imenu Aljo prolazio pored bunara i da je začuo glas koji mu je rekao da sve oko bunara mora očistiti i urediti cijeli prostor kako bi tu vjernici dolazili i napravili iscjeliteljsko hodočašće.

"Krajnje je vrijeme da se SNSD i gospodin Košarac izliječe od teškog kompleksa zvanog PDP i SDS."

Portparolka PDP-a Anja Petrović, na tvrdnje šefa Kluba poslanika SNSD-a u PD PS BiH Staše Košarca da su SDS i PDP pokušali da uđu u vlast na nivou BiH bez SNSD-a, kazala je da ne vidi nikakav razlog da SNSD sa svojim partnerima iz SDA i HDZ uskoro ne formira Savjet ministara:

„Krajnje je vrijeme da se SNSD i gospodin Košarac izliječe od teškog kompleksa zvanog PDP i SDS. Mi iz PDP-a im i sada poručujemo – formirajte Savjet ministara u što skorijem roku! SNSD ima snažne partnerske veze sa SDA i HDZ, koji su im pomogli da imaju četiri delegata u Domu naroda Parlamenta BiH i ne vidimo nikakav razlog da vlast na nivou BiH ne bude formirana. Prije toga, zbog interesa naroda, Republike Srpske i javnosti očekujemo samo da odgovore na jednostavno pitanje – da li će pristati na aktivaciju MAP-a?“

(Vijesti.ba)

Milica Pralica, aktivistkinja udruženja građana "Oštra nula" izjavila je da se osmomartovski marš u Banjaluci održava osmu godinu za redom

Grupa nevladinih organizacija i aktivističkih grupa danas je u Banjaluci organizovala osmomartovski marš pod parolom “Solidarne protiv institucionalnog nasilja prema ženama”, a aktivistima su se pridružili i članovi grupe “Pravda za Davida”, javlja Anadolu Agency (AA).

Milica Pralica, aktivistkinja udruženja građana “Oštra nula” izjavila je da se osmomartovski marš u Banjaluci održava osmu godinu za redom.

Aktivisti su se nakon okupljanja kod Narodnog pozorišta RS uputili do Trga Krajine gdje su položili transparente koje se u nosili tokom marša u oblik srca. Na tom mjestu pročitan je prijedloga za dopunu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici RS. Nakon čitanja proglasa okupljeni su uzvikivali “Pravda”, tražeći istinu o slučaju ubistva Davida Dragičevića,

“Današnjom porukom želimo da ukažemo na institucionalno nasilje koje žene proživljavaju kada odluče da prjave nasilje. Problem je što službenici u tim situacijama dodatno obeshrabruju i pitanjima vrijeđaju žene žrtve”, rekla je ona.

Istakla je da institucije često zahtjevaju od žrtava da se pomire s nasilnicima zbog čega zahtjevaju da institucije počnu da rade svoj posao i postupaju po zakonima.

Nada Golubović, predsjednica Upravnog odbora Fondacije udružene žene, rekla je da je nasilje nad ženama uvijek postojalo i uvijek će postojati.

“Kada se radi o nasilju na radu, o diskriminaciji, onda se žene često javljaju, ali od straha da će biti otpuštene ne žele da se dalje procesuira slučaj”, rekla je Golubić,

Prema njenim riječima, kada je u pitanju nasilje u porodici i rodno zasnovano nasilje na dnevnom nivou na SOS telefon u Banjaluci se javlja četiri do pet žena.

“Kada bi se primjenjivali svi zakoni, onda bi stanje bilo bolje. Imamo kaznenu politiku ne do kraja riješenu, u RS-u je nasilje u porodici kao krivično i prekršajno djelo i uvijek se primjenjuju najmanje propisane kazne”, rekla je Golubović.

Marš su organizovali Helšinski parlament građana Banjaluka, “Oštra nula”, Centar za mlade KVART, Udruženje žena s invaliditetom “Nika”, BASOC, Fondacija “Udružene žene”, Centar za životnu sredinu, Inicijativa “Građanke za ustavne promjene” i “Mreža za izgradnju mira”.