Dina

10
Juni

Šapčanin Desimir Č. (33), koji je uhapšen zbog sumnje da je ubio svoju baku prošle godine, a zatim njeno tijelo zakopao, saslušan je u Višem javnom tužilaštvu u Šapcu. On je ubio staricu, zatim je umotao u ćebe i odvezao u selo, gdje ju je zakopao. 

Kako nezvanično saznaje Nova.rs, Desimir je saslušan kod tužioca i predloženo je da mu se odredi pritvor.

Osumnjičeni je nesrećnu ženu ugušio, a zatim tijelo umotao u ćebe i stavio u gepek.

„Odvezao se do sela Drenovac i parkirao kola, spustio se do rijeke. Zatim je iznio nesrećnu ženu iz gepeka i zakopao je u rupu u blizini rijeke. Osumnjičeni se posle zločina vratio kući. Navodno, on se potom presvukao i otišao u provod s društvom“, navodi izvor.

Da žene nema, policiji je sutradan nestanak prijavio njen sin, inače, otac osumnjičenog, nakon čega je nestanak prijavio i sam Desimir.

Ono što je dodatno uznemirujuće jeste da je Desimir kontaktirao medije i objavljivao na društvenim mrežama sliku svoje nestale bake, uz apel da se građani jave ukoliko je vide.

„Baba ga je odgojila, jer njegov otac ima njih petoro i to sve sa različitim ženama, pa ga je on živeo s njom. Živjela je i žrtvovala se za njega, imali su veliko imanje ali ona je ipak išla svaki dan da prodaje cvijeće kod tržnog centra“, kažu komšije.

Desimir je potpisao ugovor o doživotnom staranju, na osnovu kojeg je trebalo da se brine o starici, a zauzvrat da dobije njeno nasljedstvo.

Podsjetimo, za cijeli zločin se saznalo navodno kada je supruga Desimira prijavila za nasilje. Nakon što je uhapšen, on je sam priznao jezivi zločin. Ubijena starica se skoro godinu dana vodila kao nestala, od jula prošle godine, sve dok nije otkrivena mračna pozadina cijelog slučaja.

10
Juni
Manifestacija “Grebak – put života” nastavljena je danas nizom događaja u Bosanskopodirnjskom kantonu (BPK) Goražde. 
 
Položeno je cvijeće na šehidskom mezarju te spomen obilježju na lokalitetu Grepka i na šehidskim mezarjima u naselju Orahovice.
 
U okviru prigodnog programa evocirane su uspomene na Grebak i sve ono što je značio u najtežim ratnim danima.
 
- Znamo koliko je Grebak značio u opkoljenom Goraždu i da su na tom putu života mnogi pronašli spas donoseći hranu svojim porodicama ili odlazeći dalje. Nažalost, mnogo je onih koji su na tom putu izgubili svoje živote u zasjedama i minskim poljima. Manifestacijom “Grebak – put života” nastojimo od zaborava sačuvati to vrijeme i sjećanje na ljude koji više nisu sa nama. Uz ostalo, delegacija Vlade BPK danas je prvi put položila svijeće i na šehidsko mezarje u naselju Faočići gdje su ukopana i četiri “Zlatna ljiljana” – kazao je ministar za boračka pitanja BPK-a Avdo Mirvić.
 
Grebak od zaborava, već 27 godina, čuva i Planinarski klub „Goražde – Maglić“ u čijoj organizaciji je danas počeo i tradicionalni istoimeni ljetni pohod.
 
- Oko 50 učesnika jutros se okupilo na spomen obilježju „Goražde grad heroj svojim braniocima“ gdje je odata počast poginulim braniocima te su krenuli prema Grepku. Drago nam je da i ove godine pored Goraždana imamo učesnike iz Sarajeva, Gradačca i drugih krajeva BiH i da ćemo svi zajedno preći dionicu kojom su tokom rata prolazile na hiljade ljudi, usput se zadržavajući na mjestima stradanja kako bi odali počast onima koji su na tom lokalitetu izgubili živote. Konačno odredište je Ruda Glava gdje će za sve učesnike biti održan historijski sat i prigodno druženje – kazao je predsjednik PK “Goražde – Maglić” Zajko Šovšić.
10
Juni
Uposlenik u preduzeću za sječu i isporuku drveta, koji je iz Bosne i Hercegovine došao na privremeni rad u Austriju, poginuo je tokom šumarskih radova.
 
Oko 9:45 sati jučer 45-godišnji drvoprerađivač je motornom testerom sjekao stablo koje je ležalo na neravnom i veoma strmom terenu. Stajao je ispod debla, okrenut leđima u dolinu. Kada je deblo isječeno, ono je skliznulo prema dolini, a radnika je pregazio dio debla.
 
Kolege sa posla koje su primijetile nesreću obavijestile su spasilačke službe, požurile do svog kolege koji je doživio nesreću i pokušali su da mu pruže prvu pomoć. Međutim, ekipa hitne medicinske pomoći koja je stigla mogla je samo da utvrdi smrt 45-godišnjaka. Zadobio je tako teške povrede glave da je preminuo prije dolaska hitne pomoći.
 
Njegovo tijelo je zbog neprohodnog terena moralo biti izvučeno helikopterom.
 
Austrijski mediji ističu da je radnik bio adekvatno opremljen za rad u šumi, imao je odgovarajuće pantalone, motornu testeru, šumske radne cipele i kacigu. O svemu je obaviještena poljoprivredna i šumarska inspekcija.
10
Juni

Snimak načinjen najvjerovatnije 5. augusta 2022. godine pokazuje da je ratni zločinac Dario Kordić daleko od pokajanja za svoja zlodjela. 

Štaviše, u druženju s nekoliko osoba iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, uz smijeh tvrdi da bi sve ponovio, da je sva sekunda zatvora vrijedila, piše Stav.

 

“Pitao me naš prijatelj sa sjevera Hrvatske, naše integralne, sad, ovdje u tišini, je li vrijedilo zatvora, je li vrijedilo rata. Ja sam mu rekao: Sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio, svaka je sekunda vrijedila”, kazao je ratni zločinac Dario Kordić uz široki osmjeh grupi svojih očiglednih pobornika okupljenih na privatnom druženju. Bilo mu je jasno da ga se snima, ali nije ničim pokazivao da ga se to tiče ili mu smeta da izrekne ovako šokantne riječi.

 

Na to su prisutni uz aplauz i opće odobravanje spontano zapjevali pjesmu Miroslava Škore Vrijedilo je: “Vrijedilo je svake kaplje znoja / lica mog / vrijedilo je jer nas danas / blagosilja Bog”, kao da u ovim stihovima žele prepoznati riječi Darija Kordića, petljajući Boga i Božiju potporu u ono što je Kordića odvelo na robiju.

 

Haški tribunal osudio je Kordića “za planiranje, poticanje i izdavanje naređenja da se počine krivična djela, uključujući progone, protupravne napade na civile i civilne objekte, ubistvo, nehumana djela, zatvaranje, bezobzirno razaranje koje nije bilo opravdano vojnom nuždom, pljačku i razaranje ili namjerno nanošenje štete vjerskim i obrazovnim institucijama.” Ta krivična djela počinjena su u općinama Travnik, Vitez, Busovača i Kiseljak. Raspravno vijeće konstatiralo je “da je Kordić odigrao značajnu ulogu u izdavanju naređenja za napad na Ahmiće u aprilu 1993. u kojem je masakrirano više od 100 civila bosanskih Muslimana. Raspravno vijeće je Kordiću izreklo kaznu zatvora od 25 godina.” Kordić je na slobodu pušten u junu 2014. godine nakon što je odslužio dvije trećine kazne.

Istočna Bosna