Na regionalnom putu Sapna-Kalesija zbog poplavljenog i oštećenog kolovoza saobraća se otežano, jednom trakom.
U ostalim krajevima kolovoz je mjestimično vlažan ili mokar, a upozoravamo i na učestale odrone. Zbog magle i niske oblačnosti vidljivost je smanjena na pojedinim dionicama u kotlinama i uz riječne tokove, te mjestimično preko prevoja.
Zbog radova na magistralnom putu M-18 Sarajevo-Vogošća (u ulici Alipašina), saobraćaj se iz smjera Vogošće preusmjerava kroz ulicu Jukićeva, dok se iz smjera Sarajeva saobraća ulicom Alipašina, jednom trakom.
Sporije zbog radova tokom dana saobraća se i na magistralnim putevima: Srbljani-Bosanska Krupa, Kiseljak-Gromiljak, Lašva-Kaonik, Šićki Brod-Lukavac, Bihać-Kamenica i Ripač-Dubovsko, kao i na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova).
Zbog izvođenja sanacionih radova na mostu Gorica na autoputu A-1, za saobraćaj je zatvorena desna cijev tunela 1. mart u smjeru Zenica-Sarajevo, a vozila saobraćaju dvosmjerno kroz lijevu tunelsku cijev.
Na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) zbog slijeganja ceste u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h.
Na dionici regionalnog puta od mjesta Ravno prema magistralnom putu Ljubinje-Trebinje (M-6) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.
Zbog radova na mostu na Ilidži (M-17 Stup-Blažuj), saobraćaj se iz smjera Blažuja preusmjerava kroz naselje Lužani, dok se iz smjera Ilidže saobraća preko mosta (u funkciji je jedna traka na mostu).
Zbog sanacionih radova zatvoren je most na ulazu u Nemilu (spoj M-17 sa R-473), a vozila saobraćaju preko raskrsnice u Topčić Polju.
Pojačan je promet vozila i duge su kolone na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Bosanska Gradiška, Gradina i Velika Kladuša. Na ostalim graničnim prelazima putnička vozila ne čekaju duže od 30 minuta.
Ključno pitanje jučerašnjeg kongresa SDP-a, na kojem je aktuelnom predsjedniku te stranke Nerminu Nikšiću produžen mandat, je zašto potpredsjednik stranke i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović nije prisustvovao?
Bećirović se istina dugo ne ističe u stranačkim odlukama niti komentira unutar stranačke procese. Ali to ne znači da ga stranka ne zanima niti da i samo ignorisanje stranke nešto ne govori.
Iako je Nikšić dugo odbijao da komentariše da će i dalje ostati predsjednik SDP-a, potvrdilo se ono što je bilo odavno poznato. Možda u toj stranci postoji nezadovoljstvo, ali ta kritična masa niti je glasna niti ima snagu da u ovom trenutku bilo šta pokrene.
S druge strane aktuelno rukvovodstvo okupljeno oko Nermina Nikšića je procijenilo da je ovo momenat kada ne bi bilo mudro mijenjati bilo šta i na valu uspostave vlasti na svim nivoima će pokušati nastaviti.
Svaka vrsta antagonizma i kritike unutar SDP-a se slomila na relaciji Nermin Nikšić - Irfan Čengić. Pomalo i paradoksalno radi se o dvojcu koju je preuzeo SDP nakon godina vladavine Zlatka Lagumdžije. Nikšić je predsjednik od 2014. a zajedno uz njega perjanica je bio i Čengić.
Ipak, ovaj potonji je već nekoliko godina van samog vrha stranke i uglavnom djeluje kritički na unutarstranačke procese i od SDP-a ima samo člansku kartu. Čengić je možda najglasniji, ali u toj stranci ima nekoliko istaknutih kadrova koji su, SDA-ovskim rječnikom rečeno ćutolozi.
No vratimo se Bećiroviću. Možda on i želi odvojiti stranačko djelovanje od funkcije koju obnaša, ali ne itekako indikativno da kadar stranke koji je osvojio preko 300 hiljada glasova, doduše uz podršku još sedam političkih opcija, ne prisustvuje tako važnom činu kakav je kongres, makar iz simboličnih razloga.
Jedno tumačenje bi moglo biti da Bećirović već sada priprema alibi za narednih nekoliko godina, pa da može reći kako na posljednjem kongresu nije želio učestvovati u donošenju nekih nestatutarnih odluka. Kritike u vezi toga iznosio je prvenstveno Čengić.
S druge strane stidljivo se u političkim krugovima provlači i ideja da bi Bećirović mogao organizirati neki svoj pokret. No, više od same špekulacije od toga za sada nema ništa, a poznavajući Bećirovićev politički rukopis to je i teško očekivati.
Ipak, zanimljivo je da je ideja o produženju aktuelnog mandata Nikšiću došla baš od tuzlanske grupe delegata, što je Bećirovićeva baza.
SDP je jučerašnjim kongresom u potpunosti odigrao na Nikšića, koji je u vrućoj stolici premijera FBiH, pa stoga ima i veću odgovornost da stranku povede ka lokalnim izborima 2024.
Aktuelnom lideru SDP-a mnogo se zamjerao njegov lični rezultat na izborima, a ključni test za Nikšića će biti izbori 2024.
Da je Bećirović kontra aktuelnog predsjednika potvrdio je i nedavni potez kada je pozvao međunarodnu zajednicu da nipošto ne odblokira finansijska sredstva Miloradu Dodiku, samo dan nakon što ne Nikšić u Mostaru naglašavao važnost kompromisa u vlasti na državnom nivou.
Bećirovićeve, kao i Čengićeve stavove mnogi često tumače dosta desnijim u odnosu na SDP pa to može biti i signal jedne tihe borbe dvije struje, koje još uvijek nisu javno konfrontirane u potpunosti. Međutim, jasno je da Bećirović trenutno ne želi unutarstranačku borbu s Nikšićem, ali je neminovno da kalkuliše i čeka vrijeme, koje mu za razliku od Nikšića sa višegodišnjim mandatom, ide u prilog.
Bogati šeik Mansour je prije 15 godina postao većinski vlasnik Manchester Cityja, a večeras će tek drugi put uživo pratiti meč svog kluba.
Posljednji put je utakmicu Građana gledao davne 2010. godine, kada su City na domaćem terenu savladao Liverpool sa 3:0 u okviru domaćeg prvenstva.
Strijelci za domaće u toj utakmici bili su Carlos Tevez dva puta, a jedan gol je dodao igrač sa najviše nastupa svih vremena u Premier ligi Gareth Barry.
Sheikh Mansour bin Zayed bin Sultan Al Nahyan, skraćeno šeik Mansour već je stigao u Istanbul svojim privatnim avionom kako bi uživo gledao svoje pulene u pohodu na prvi trofej Lige prvaka.
Osim toga, izabranici Pepa Guardiole imaju priliku da dođu i do prve trostruke krune, nakon što su već osvojili Premiership i FA Kup prošlog vikenda.
Posljednji engleski klub kojem je to pošlo za nogom bio je Cityjev najveći rival Manchester United koji je 1999. godine u dramatičnom finalu Lige prvaka protiv Bayerna stigao do ovog trofeja.
Međunarodni mediji već tjednima pišu o prosvjedima protiv nasilja u Srbiji.
Kako piše Reuters, deseci tisuća ljudi sudjelovali su u prosvjedu u Beogradu šesti put od 3. svibnja, okrivljujući kulturu nasilja za smrt 18 ljudi u dvije masovne pucnjave i pozivajući ministra unutarnjih poslova da podnese ostavku.
Uzvikujući “Vučiću odlazi” i držeći veliki transparent “Studenti protiv nasilja”, prosvjednici su se okupili ispred Skupštine i prošetali do zgrade Vlade.
Prošli mjesec Srbiju su potresle dvije masovne pucnjave koje su se dogodile jedan za drugim. Prvo je 3. svibnja tinejdžer ubio 10 ljudi u osnovnoj školi, a 4. svibnja 21-godišnjak ubio je osmero ljudi.
Prosvjednici traže ostavke ministra unutarnjih poslova Bratislava Gašića i šefa BIA-e Aleksandra Vulina.
Traže i ukidanje nacionalne frekvencije za TV Pink i TV Happy te zabranu pojedinih tabloida koje prozivaju za promicanje nasilja.
Premijerka Ana Brnabić izjavila je da je spremna podnijeti ostavku i pozvala oporbene stranke koje su podržale prosvjede na dijalog, no voditelji prosvjeda kažu da neće razgovarati s Vladom dok se ne ispune njihovi zahtjevi. Vučić kaže da Vlada nije kriva. “Je li vlast kriva za zločine koji su se dogodili?” Ne mogu to prihvatiti”, rekao je za Reuters.
Kako piše Reuters, Srbija ima duboko ukorijenjenu kulturu oružja i, zajedno s ostatkom zapadnog Balkana, bila je preplavljena oružjem nakon ratova 1990-ih koji su doveli do raspada bivše Jugoslavije. Ipak, masovne pucnjave su rijetke.
Kako je njemački tisak pisao o prosvjedu
DW prenosi kako su deseci tisuća demonstrirali su u Beogradu protiv nasilja u Srbiji. Bio je to šesti uzastopni prosvjed nakon što je u svibnju u dvije pucnjave ubijeno 18 ljudi, javlja njemački javni servis ARD.
Sudionici prosvjeda u petak navečer okupili su se ispred parlamenta u središtu srbijanske prijestolnice i u dvije odvojene kolone krenuli prema zgradi Vlade tražeći ostavku predsjednika Aleksandra Vučića i dužnosnika zaduženih za sigurnosni aparat, javlja ARD, pozivajući se na medije u Srbiji.
Kritičari predsjednika Vučića optužuju za autokratski stil politike. Na prosvjedima Vučić i tabloidi pod kontrolom optuženih za stvaranje klime mržnje i nasilja u zemlji. Vlada ne poduzima odlučne mjere protiv nasilja, protiv raširenog privatnog posjedovanja oružja u zemlji i protiv organiziranog kriminala.
Na prosvjed su pozvale lijeve i liberalne oporbene stranke i građanski pokreti. Vučić negira optužbe i kaže da su ga oporbenici htjeli silom svrgnuti ili čak ubiti, piše portal ARD.
Njemačka urednička mreža RND piše da demonstranti u Beogradu prijete radikalizacijom prosvjeda.
Prosvjednici su uzvikivali “Vučiću van” i nosili plakate na kojima su Vučić i premijerka Ana Brnabić u zatvorskim uniformama s crno-bijelim prugama. Organizatori su rekli da traže ostavke najviših sigurnosnih dužnosnika i ukidanje provladinih TV kanala koji promiču nasilje.
Ovi zahtjevi moraju biti ispunjeni do kraja sljedećeg tjedna, inače će prosvjedi poprimiti radikalniji oblik, ne iznoseći detalje o najavljenoj radikalizaciji, napominje RND.
ABC News: Deseci tisuća protiv populističkog vođe
ABC news, pozivajući se na AP, piše da su prosvjednici nosili kartonske slike predsjednika Vučića i premijerke Brnabić odjevene u zatvorska odijela.
Ne možemo vratiti živote žrtava, ali možemo biti sigurni da se ovo neće ponoviti. Želimo Srbiju bez nasilja, Srbiju s nadom”, rekao je na prosvjedu glumac Milan Marić, prenosi ABC.
Opozicija optužuje Vučića, piše ABC, za poticanje netrpeljivosti i govora mržnje prema svojim protivnicima te za nezakonito preuzimanje kontrole nad gotovo svim državnim institucijama. Vučić to opovrgava, rekavši da ga oporba želi nasilno smijeniti ili čak ubiti.
Novi prosvjed planiran je za sljedeći tjedan. ABC navodi da to postaje sve ozbiljniji izazov za Vučića, “možda i najveći s kojim se suočio otkako je na vlasti”.