Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Ukoliko putujete preko graničnih prijelaza u Bosnu i Hercegovinu trebate biti upoznati sa sljedećim pravima i obavezama koje imate kao fizička lica koja prelaze graničnu liniju.

Svaki putnik prilikom ulaska u carinsko područje BiH sa sobom može unijeti lični prtljag.

Lični prtljag je sav prtljag koji putnik prijavi nadležnom carinskom organu pri ulasku u carinsko područje Bosne i Hercegovine, kao i svaki drugi prtljag kojeg naknadno predoči carinskom organu nakon dolaska u to područje, pod uslovom da može dokazati da je navedeni prtljag istovremeno prilikom odlaska iz druge države predao prevozniku kao svoj lični prtljag radi prevoza u Bosnu i Hercegovinu.

Roba nekomercijalnog karaktera je roba za koju se određeni carinski postupak zahtijeva povremeno i čija vrsta i količina ukazuju na to da je namijenjena za privatnu, ličnu ili upotrebu u domaćinstvu primaoca ili lica koje je unosi ili je jasno da se radi o poklonima 

U skladu sa članom 207. tačka a) alineja 16) Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH, broj 58/15) od plaćanja uvoznih dažbina oslobađa se lični prtljag putnika, te roba nekomercijalnog karaktera u ličnom prtljagu putnika koju putnici unose sa sobom iz druge države u propisanoj vrsti, količini i vrijednosti. Uslovi i postupak za navedeno oslobađanje regulisani su čl. 34. i 35. Odluke o uslovima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina (Službeni glasnik BiH, broj 24/18),.

Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina odobrava se uz sljedeća količinska ograničenja po putniku i danu:

duhan i duhanski proizvodi:
do 200 cigareta, ili
do 100 cigarilosa (cigarilosi su cigare težine do 3 grama po komadu), ili
do 50 cigara, ili do 250 grama duhana za pušenje, ili
odgovarajuća proporcionalna kombinacija količine navedenih duhanskih proizvoda,
alkohol i alkoholna pića:
s učešćem alkohola većim od 22% volumena, ili nedenaturisani etilni alkohol s učešćem alkohola od 80% volumena i više: 1 litra, ili
s učešćem alkohola 22% volumena i manje: 2 litre, ili
odgovarajuća proporcionala kombinacija količine navedenog alkohola i pića,
vino: 4 litre,
pivo: 16 litara.

Putnici do 17 godina nisu oslobođeni od plaćanja uvoznih dažbina na duhan i duhanske proizvode, alkohol i alkoholna pića, mirno vino i pivo.

Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina na ostalu robu nekomercijalnog karaktera u ličnom prtljagu putnika ograničava se na predmete u vrijednosti do 600 konvertibilnih maraka po putniku i danu, nezavisno od vrste prevoznog sredstva kojim putnik putuje. U navedenu vrijednost ne uračunava se naprijed nabrojana roba (duhan i duhanski proizvodi, alkohol i alkoholna pića, mirno vino i pivo).

Vrijednost ličnog prtljaga putnika, koji se uvozi privremeno, ili se uvozi ponovno nakon privremenog izvoza, i vrijednost lijekova neophodnih za lične potrebe putnika, ne uzima se u obzir za potrebe primjene navedenog oslobađanja, piše GPMaljevac.

Za robu koja se nalazi u ličnom prtljagu putnika postupajući carinski službenik, oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina odobrava usmeno.

Roba koja se nalazi u ličnom prtljagu putnika a koja ispunjava uslove za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, oslobođena je i od plaćanja:

poreza na dodatu vrijednost, shodno članu 26. tačka 2. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Službeni glasnik BiH, br. 9/05, 35/05, 100/08 i 33/17) i
akcize, shodno članu 30. stav (1) tačka c) Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH, br. 49/09, 49/14, 60/14 i 91/17).

Ako je vrijednost pojedinog predmeta koji se uvozi veća od 600 konvertibilnih maraka, u svrhu ostvarivanja oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina, vrijednost takvog predmeta ne može se podijeliti, niti se njegova vrijednost može dijeliti na dva ili više lica (npr. ako putnik unosi televizor carinske vrijednosti 800 konvertibilnih maraka, ne može se izvršiti podjela vrijednosti te robe pa da se na vrijednost od 600 konvertibilnih maraka roba oslobodi od plaćanja uvoznih dažbina, a da se na dio vrijednosti od 200 konvertibilnih maraka obračunaju i naplate dažbine, nego će carinski organ obračunati i naplatiti uvozne dažbine i druge indirektne poreze na cjelokuponu carinsku vrijednost predmetnog televizora od 800 KM, ili npr. kada četiri putnika u motornom vozilu uvezu jedan predmet carinske vrijednosti 2.400,00 konvertibilnih maraka, te zahtjevaju primjenu povlastice, ne može se odobriti povlastica, nego se uvozne dažbine i drugi indirektni porezi obračunavaju na ukupnu carinsku vrijednost tog predmeta).

Dozvoljeno je 1kg unijeti ili poslati u Bosnu i Hercegovinu lične pošiljke mesa i mlijeka i njihovih proizvoda pod uvjetom da one dolaze iz države članica EU, Andore, Lihtenštajna, Norveške, San Marina, Švicarske, Farskih ostrva, Grenlanda, Islanda, Crne Gore, Srbije i Sj.Makedonije, a 2kg hrane za djecu ili kućne ljubimce.

Unošenje lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama neophodnim za uobičajenu terapiju i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prepis istorije bolesti, potvrda ljekara, recept).

Za putovanje iz BiH prema EU većina ovog ne važi jer je pravilo strožije.

Jedna osoba je poginula, a nekoliko je povrijeđeno kada je u nedjelju u zabavnom parku u Stockholmu rollercoaster izletio iz šina, javila je švedska TV.

Zvaničnici parka rekli su da je jedan od vagona na rollercoasteru iskočio iz šina i pao na zemlju u zabavnom parku Grona Lund.

- To je nevjerovatno tragično i šokantno. Nažalost, obaviješteni smo da je jedna osoba poginula, a mnogo je povrijeđeno - rekla je portparol parka Anika Troselijus.

Policija je saopćila da je sedam osoba, djece i odraslih, hospitalizovano nakon nesreće.

Zabavni park je evakuisan kako bi se olakšao rad spasilačkih ekipa.

Ključni problemi članova porodica ubijenih nestalih osoba iz Kalinovika su sporo traženje i nedostatak informacija o nestalim osobama na području Kalinovika i okolnih opština te konstantno veličanje ratnih zločinaca, rečeno je danas na obilježavanju 31. godišnjice zločina u Kalinoviku.

Obilaskom nekadašnjih logora i stratišta, među kojima je zloglasni logor "Barutni magacin", te polaganje cvijeća i odavanje počasti ubijenim žrtvama, danas su porodice ubijenih i nestalih, svjedoci i građani, obilježili 31. godišnjicu zločina u organizaciji Udruženja "Istina-Kalinovik '92".

Predsjednik tog udruženja Samir Vranović kazao je tokom obilježavanja da glavni počinioci zločina u Kalinoviku još nisu procesuirani i da se nalaze u Srbiji, ali je podsjetio da mjesta stradanja još nisu obilježena zbog opstrukcije lokalnih vlasti.

- Nedostatak informacija je ključno za porodice koje traže svoje ubijene nestale članove porodica, jer teško je, pa čak i nemoguće pronaći prave informacije o pronalasku primarnih i sekundarnih grobnica. Porodice ne odustaju, čekaju da se smiluju ubice ili poštene komšije koji imaju malo savjesti da pokažu lokacije gdje se nalaze ubijeni iz logora smrti u Kalinoviku - poručio je Vranović.

Također je naglasio da dodatni problem predstavlja glorifikacija osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te da uprkos izmjenama Krivičnog zakona, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko i koje se odnose i na zabranu veličanja ratnih zločinaca, mural posvećen Ratku Mladiću nikada nije uklonjen.

- Lokalne vlasti se ograđuju od odgovornosti. Pored murala, u centru Kalinovika postavljen je spomenik Ratku Mladiću. Veličanje ratnih zločinaca vrijeđa porodice ubijenih i nestalih i preživjele žrtve zločina u Kalinoviku - istakao je.

Vranović je kazao da od Tužilaštva BiH i visokog predstavnika očekuje konkretne poteze na primjeni zakona i uklanjanje murala osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću.

Također je podsjetio da su ključni počinioci zločina u Kalinoviku još uvijek na slobodi u Srbiji.

- Tridesetprvu godišnjicu zločina u Kalinoviku članovi porodica ubijenih i nestalih, kao i preživjeli logoraši dočekuju s ogorčenjem, jer ključni počinioci zločina nad civilima nisu privedeni pravdi i uživaju slobodu u Srbiji - istakao je.

Vranović tvrdi da pojedini tužioci, a sada i uže rukovodstvo Tužilaštva BiH, svjesno opstruiraju podizanje optužnice protiv Gruja Lalovića i Boška Govedarice, ključnih ratnih zločinaca iz Kriznog štaba koji su planirali i direktno komandovali etničko čišćenje bošnjačkih civila i formiranje logora.

- Trideset i jednu godinu nakon zločina Tužilaštvo BiH ne poduzima konkretne korake, iako se imena spomenutih zločinaca navode u postojećim presudama Suda BiH koje se odnose na zločine u Kalinoviku. Zbog nerada Tužilaštva BiH na ovim predmetima, uprkos insistiranju predstavika našeg udruženja, od visokog predstavnika BiH Christiana Schmidta zatražili smo pomoć ali do sada nismo imali pozitivne reakcije od njega, kao ni od glavnog tužioca Tužilaštva BiH - pojasnio je.

Podsjetio je da je Sud BiH izrekao pravosnažne zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 57 godina za zločine u Kalinoviku, ali da protiv ključnih krivaca nije podignuta optužnica.

Vranović je kazao da je u Srbiji presuđen pripadnik Vojske RS Dalibor Krstović zvani Dado zbog silovanja te da je za taj zločin dobio devet godina.

Također, Haški tribunal (ICTY) za zločine u Kalinoviku i Foči osudio je komandira specijalne dobrovoljačke jedinice Dragoslava Kunarca Žagu na 28 godina zatvora.

- Ukupno je do sada na ova tri suda za ratne zločine presuđeno 94 godine zatvora za zločine u Kalinoviku, a to je vrlo malo - poručio je.

Vranović je također naglasio da mjesta stradanja civila u Kalinoviku nisu obilježena.

- Osnovna škola Kalinovik služila je u proteklom ratu kao logor, zatim zloglasni logor "Barutni magacin" je u ruševnom stanju, a vlasti ignorišu pozive našeg udruženja da se logor u kojem su još vidljivi tragovi zločina obilježi kao mjesto stradanja - kazao je.

Na mjestu stradanja Mehka brda, dodao je Vranović, ubijeno je 13 civila, kod štale Tuzlaka u selu Ratine u opštini Foča strijeljano je 25 muškaraca koji su nakon ubistva spaljeni, a na lokalitetu Tuneli-Miljevina ubijeno je 37 osoba.

Udruženje "Istina-Kalinovik '92" postavilo je spomen-ploču kod štale Tuzlaka samo zahvaljujući tome što je riječ o privatnom posjedu, no vlasti ignorišu apele Udruženja da se i druga stratišta i mjesta zločina obilježe.

U Kalinoviku su ubijena 122 Bošnjaka. Pronađeni su i identifikovani posmrtni ostaci 80 osoba, a još se traga za 42 osobe.

U okviru obilježavanja 31. godišnjice zločina u Kalinoviku, u četvrtak je u Sarajevu premijerno prikazan dokumentarni film "Kalinovik - Više od zločina" reditelja Avda Huseinovića o zločinima nad Bošnjacima u Kalinoviku 1992. godine, na osnovu izjava žrtava zločina i sudskih činjenica.

Fena

Inicijativa BiHDC (Bosnian Diasporic Conference) objavila je uspješan završetak osme konferencije bosanske dijaspore, održane od 19. do 21. maja u Austinu (Teksas). Konferencija je okupila 130 sudionika većinom iz Sjeverne Amerike ali i cijelog svijeta, a njen glavni tematski fokus bio je "Dinamični krajolici: Gajenje održive promjene".

Na svečanom otvaranju konferencije, bosansko-američka novinarka Riada Asimović Akyol istaknula je važnost slobodnog novinarstva i životnih iskustava u pripovijedanju priča. Naglasila je bitnost autentičnosti u stvaranju značajnih razgovora unutar bosanskohercegovačke dijaspore.

Poslovne i investicijske prilike

Prva panel diskusija konferencije bila je posvećena poslovnim i investicijskim prilikama za bosansku dijasporu. Dobrila-Boba Vukmanović iz USAID-a predstavila je program "Diaspora Invest" koji podržava poslovne mogućnosti za dijasporu.

Vukmanović je istaknula kako dijaspora donosi bogatstvo iskustava i ideja iz svojih zemalja odredišta u Bosnu i Hercegovinu te naglasila koliko su te vrijednosti važne za razvoj zemlje.

Predstavnici kompanije Authority Partners, Dino Bešlić i Nura Eston, govorili su o potencijalu IT sektora za zaustavljanje "odliva mozgova" i razvoju ljudskog kapitala, dok je Nedžad Lomigora iz Falcon Venture Partners govorio o nedovoljno razvijenom sektoru poduzetničkog kapitala i prilikama u stvaranju startupova.

Mentalno zdravlje i emocionalno izražavanje

Umjetnici Amina Bajrović i Adis Halilović predstavili su svoje projekte koji se bave pripovijedanjem priča (storytelling) i upotrebom umjetnosti za poticanje mentalnog zdravlja i emocionalnog izražavanja.

Konferencija se zaključila panelom o ekološkoj održivosti na Balkanu, na kojem su govorili Drilon Gashi iz kompanije Deloitte, Emir Nurkić Kačapor iz Institute for Development Impact (Institut za razvojne utjecaje) te Amir Memić iz kompanije Confluent Power.

Sudionica konferencije Sabina Fidahić iz Washingtona D.C. i Tuzle izjavila je:

- Ono što me najviše impresioniralo je strast koju naša zajednica pokazuje u osiguravanju svijetle budućnosti Bosne i Hercegovine. Izuzetno je važno da nastavimo voditi ovakve razgovore kako bismo pronašli rješenja koja će koristiti našoj zemlji u generacijama koje dolaze. Bila sam oduševljena da saznam o toliko izvanrednih inicijativa i prilika u koje se dijaspora može uključiti, a koje su sve rezultat velike strasti.

Osjećaj izolacije

Jedna od organizatora ovogodišnje konferencije, Azra Jakupović iz Denvera, Kolorada i Kevljana u BiH, tokom godina je ovu konferenciju podržala kao sudionica, prezenterka i sponzorica.

- Kao Bosanka u dijaspori, uvijek sam osjećala povezanost sa svojom domovinom, ali i osjećaj izolacije. Konferencija bosanske dijaspore bila je mjesto na kojem sam se mogla povezati s drugim Bosancima iz cijelog svijeta, saznati najnovije vijesti i događaje u Bosni te podijeliti vlastita iskustva. Ova konferencija je zaista poseban događaj i zahvalna sam što sam dio toga.

Konferencija Bosanske dijaspore u Austinu pružila je inspirativnu platformu za povezivanje, dijeljenje ideja i istraživanje prilika za razvoj Bosne i Hercegovine. Ova inicijativa BiHDC-a kontinuirano jača veze unutar dijaspore, omogućavajući sudionicima da doprinesu održivim promjenama i pozitivnom razvoju svoje domovine i zajednica dijaspore, saopćeno je iz USAID Diaspora Invest Project