Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Bajrami su uvijek radost, ali su u Srebrenici, kao nigdje drugo, posebni, jer su ispunjeni i radošću, ali i tugom za najmilijima kojih više nema.

Osjećanja su pomiješana i tako je već 28 godina od genocida koji je u julu 1995. godine u Srebrenici izvršen nad Bošnjacima.

Miris majkinog ćevapa i hurmašica

I ovog Kurban-bajrama je isto, kaže Damir efendija Peštalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica, ali i naglašava kako je ipak najvažnije da Bošnjaci žive u Srebrenici i da nakon svega što su doživjeli mogu pričati, ali i radovati se Bajramu.

- Sredina koja je preživjela genocid i sredina u koju su se vratile žrtve genocida, majke, očevi koji su ostali živi, njihove familije ipak se raduju i dočekuju Bajrame. Sve je ovdje drugačije, pa i naši vjerski praznici. Radosni ste što ste dočekali Bajram, ali tužni što sa vama nisu vaši najmiliji, što nema onih sa kojima ste ih nekada dočekivali. Majkama je najteže, jer su izgubile svoju djecu, nema im ko doći, ali se svi trudimo da im budemo blizu, na usluzi i pokušamo barem malo ublažiti tugu i bol koja nikada proći neće. S druge strane, svi smo ponosni kada vidimo te majke koje su nakon svega i dalje toliko jake, ponosne, istrajne. Kada je riječ o Kurban-bajramu, ovdje narod ima veliki osjećaj prema kurbanu. Puno ih je koji ispunjavaju tu jednu od obaveza svakog muslimana - naglašava Peštalić.

Rado se prisjeća i govori o bajramskim običajima u selu Čuste kod Gradačce, gdje je rođen. Kaže, kako su ti običaji, manje-više, svugdje isti i da su se u mnogim mjestima naše zemlje zadržali i do danas. Ipak, nešto izdvaja, a to je da su se ljudi, prema njegovom mišljenju, ranije više vezivali i imali više osjećaja za kurban nego danas.

- Ranije se živjelo sporije, ljudi su imali više vremena, pa se kurban uzimao puno prije Bajrama, čuvao, pazio, a mi djeca bismo se toliko zbližili s njim da nam je baš bivalo teško kada bi osvanuo Bajram, dan rastanka s njim. Sjećam se, nerijetko je u tim posljednjim trenucima, kada bi ga babo trebao izvesti u avliju, bilo i suza, ali bismo se kasnije smirili, otac bi nam objasnio da je to nešto što ima svoj smisao i što će pomoći. Danas je drugačije, živi se užurbano, mnogi i nemaju uvjeta da ranije uzimaju kurban, nego to obično rade na sam dan Bajrama - govori efendija Peštalić.

Kuće i avlije bi se, kaže, prije na nekoliko dana generalno čistile. Majka je bila ta koja je ujutro, nakon doručka, organizirala posao. Svako bi dobio zadatak koji je trebao uraditi tokom dana.

- Ma koliko se svakodnevno tokom cijele godine čistilo, prije Bajrama bi se sve sobe u kući generalno radile, avlije bi se mele, sve je mirisalo na svježinu... - prisjeća se.

Dva-tri dana prije Bajrama ženski članovi porodice, majke, nane, sestre počele bi sa pripremom hrane. Efendija Peštalić prisjeća se kako se bajramska sofra u Čustama nije mogla zamisliti bez pita raznih vrsta, čorbi, dolmi..., ali i obaveznog slatkog.

- Bajrame mog djetinjstva, kada je riječ o sofri, obilježio je - ćevap, jelo koje bi majka pripremala samo za posebne prilike. Prvo bi napravila pogaču, potom bi je izrezala na listove, poredala ih u posudu, a onda zalila supom u kojoj se iskuhavalo meso. Od slatkih jela u našoj kući hurmašice su bile obavezne, ali i baklava bez koje Bajram nije mogao proći - priča Peštalić.

Nova odjeća i bajramluk

Na bajramsko jutro svi ukućani oblačili su novu odjeću. Posebno bi se, kaže naš sagovornik, vodilo računa da se djeci kupi nešto novo kako bi to obukla na Bajram.

- Zavisno kako je ko mogao, ali se sjećam da su djeca iz komšiluka na Bajram uvijek izledala nekako drugačije, ljepše, radosnije. Ujutro bi me majka rano probudila da se obučem, a onda bi sa ocem i dedom odlazili u džamiju da klanjamo bajram-namaz. Kući bismo se vraćali čestitajući usput komšiluku Bajram. Nakon doručka, u našoj avliji bi se, ako je mali kurban, klao ovan, a ako je zajednički (krupna stoka), sve bi se radilo u jednom od sedam dvorišta onih koji bi se udružili - dodaje Peštalić.

Sa posebnim emocijama prisjeća se i još jedne obaveze koju su djeca imala za Bajram - dijeljenje kurbana.

- To je ustvari bila naša glavna obaveza za Bajram - podijeliti kurbane. Tome smo se jako radovali, jer bismo, odlazeći od kuće do kuće, dobijali neko bombonu, neko čokoladu, a neko i po koji sitni novčić. Bajramluk smo dobijali i od gostiju, tih dana kuća bi bila puna, familije, komšija, prijatelja, nekako smo ranije više bili vezani i više se posjećivali. Bajrami su bili prilika da se vidi i dalja rodbina, neki koji nisu tako često dolazili. Radost i pažnja bili su zaista prisutni na svakom koraku. Naravno, da toga i danas ima, ali nedostaju mi ta vremena i često ih se sa nostalgijom sjetim - ispričao je efendija Peštalić.

Faktor

Predsjednik Srbije je u jutrošnjem gostovanju na Pinku prokomentarisao krizu na sjeveru Kosova, gdje je kazao da se još nije stiglo do vrha eskalacije.

- Kurti neće stati. On neće Zajednicu srpskih opština, ni ovakvu, ni onakvu, neće nikakvu. Ne želi da prihvati nijedan od principa koji je dogovoren 2015. godine. On želi da nas uvuče u rat zato što želi da bude ratni lider. Riječ je o ekstremisti, anarhisti, koji to želi u svojoj biografiji. On zna da nije dovoljno što to želi on, već želi da nas uvuče u sukob sa NATO - kazao je Vučić gostujući na TV Pink.

Pojačanje iz Turske

Vučić tvrdi da su u Prištini zadovoljni što je KFOR-u stiglo pojačanje iz Turske.

- Turci su ozbiljno naoružali kosovske snage, koje ne smiju da postoje po međunarodnom pravu, ali baš briga i Turke i Zapad za međunarodno pravo. Turci su im dali protivtenkovske rakete, Bajraktare, vučene haubice. To sve danas ima KBS. Bajraktare nisu do sada podizali, nije im dao NATO. Oni imaju termovizijsku optiku, sa velikim dometom, i mi moramo biti veoma oprezni, i da imamo adekvatna sredstva ukoliko naš narod bude ugrožen - rekao je Vučić.

1.000 dronova kamikaza

Kazao je da je "Srbija odbila da kupi turske „Bajraktare“ jer su ih prodali Prištini i dodao da "za pet mjeseci stiže do 1.000 dronova kamikaza koje su naručili na Bliskom istoku, da odvrate potencijalnog agresora".

- Mnogi pitaju zašto vojska ne ulazi na Kosovo, šta ustvari ti ljudi žele. Hoćete vi da idete dole. Ali to nije da prošetate do Autokomande, i da držite lažne patriotske govore. A tada to nećete. Hoćete da to radi profesionalna vojska. A kada bi prvi vojnici stigli u kovčezima, onda bi vikali to nije naš rat. Mi moramo da pazimo, i da brinemo o tome šta će reći i Zapad i Istok. Niko u zemlji se nije zapitao kako to da su zapadnjaci promijenili stav. Ne vjerujem im ni ja iskreno. Ali šta ustvari hoćete - rekao je Vučić.

Nakon prolaska kroz Ajvaz-dedinu stijenu, klanjanja podne-namaza i učenja dove na platou Ajvatovice, danas je u prisustvu više hiljada vjernika održana centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije "513. dani Ajvatovice".

Centralnoj svečanosti na platou Ajvatovice prisustvovali su izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini hafiz Mevludin-ef. Dizdarević, muftija travnički Ahmed-ef. Adilović, ambasador Republike Turkiye u BiH Sadik Babur Girgin, delegacija Unije općina turskog svijeta, predstavnici turskih institucija u BiH, predstavnici Vlade Srednjobosanskog kantona, brojni imami, te veliki broj vjernika i gostiju.

Muftija travnički Ahmed-ef. Adilović poslao je tradicionalnu ajvatovičku poruku s Ajvaz-dedine stijene.

"Naš identitet nam govori ko smo i šta smo. Nemojmo se zavaravati da za našu zemlju ne treba braniti. Ciljevi neprijatelja naše zemlje su i sad aktivni. Moramo znati ko smo šta smo, i šta je naš cilj. Čuvati i njegovati našu tradiciju, identitet i domovinu, ključni su pojmovi za naš opstanak", kazao je, između ostalog, muftija Adilović.

Muftija zenički hafiz Mevludin-ef. Dizdarević, izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice u BiH, u govoru je kazivao o veličini i snazi Bošnjska kroz historiju.

"Bošnjaci nikome neće tražiti pravo da žive na ovoj zemlji. Nije moralno da se diskriminiše hiljade Bošnjaka, dok se na drugim stranama oštro bore za ljudska prava. Zato se redamo u safove ove planine moleći Allaha za milost i snagu", kazao je muftija Dizdarević.

Konjanici su jutros ka najvećem dovištu muslimana u Evropi krenuli nakon tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije u Pruscu. Dan ranije, 285 konjanika koji su krenuli iz Karaule i drugih bosanskohercegovačkih gradova prošli su kroz Donji Vakuf, gdje ih je dočekalo više hiljada građana.

Današnjoj dovi na Ajvatovici prisustvovali su su vjernici iz svih dijelova Bosne i Hercegovine.

Tradicionalnu Ajvatovičku dovu danas je proučio muftija travnički Ahmed-ef. Adilović, a Manifestacija "513 Dani Ajvatovice" održana je pod sloganom "Tradicija, identitet, domovina", što je stalni moto manifestacije koji ukazuje na tri važna segmenta u životu jednog naroda, javlja MINA.

Najbolji bh. taekwondoista Nedžad Husić plasirao se u finale u kategoriji do 74 kilograma na Evropskim igrama koje se održavaju u Krakow Malopolski.

Husić je danas u polufinalu deklasirao Hrvata Marka Golubića te tako osigurao prvu historijsku medalju za BiH na Evropskim igrama.

Ranije je savladao Bugarina Kaloyana Bineva sa 2:0, a identičnim rezultatom u četvrtfinalu bio je bolji od Belgijanca Badr Achaba.

"Pobjeda protiv aktuelnog svjetskog prvaka, plasman u finale i prva historijska medalja za Bosnu i Hercegovinu na Evropskim igrama. Nevjerovatan meč Nedžada Husića koji je u obje runde osvojio dvocifren broj bodova i time deklasirao aktuelnog svjetskog prvaka Marka Golubića iz Hrvatske. Husić je do finala stigao bez izgubljene runde, a u finalu će raditi protiv predstavnika Gruzije", poručili su iz Taekwondo saveza BiH iz kojeg su veoma ponosni na svog predstavnika.

Husić je nakon meča samo kratko poručio: "Jedna je Bosna i Hercegovina!"

Protivnik u borbi za zlatnu medalju bit će mu Zurab Kintsurashvilija iz Gruzije, a ovaj meč je na rasporedu večeras od 20:12 sati.