Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Milorad Dodik, čelnik Saveza nezavisznih socijademokrata, nakon sastanka u Konjicu sa predstavnicima "Trojke" i Hrvatske demokratske zajednice još jednom je ponovio svoje poznate političke stavove, a i ovaj put je prešao granice pristojnog ponašanja, svađajući se s novinarima i vrijeđajući ambasadore pojedinih zapadnih zemalja u Bosni i Hercegovini.

- Bio je ovo važan sastanak partnera na državnom nivou. Razumijem partnere iz bošnjačkog naroda, ali odluka u NSRS-u o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine nije donesena protiv njih. Sastanak je počeo verbalnim sukobom između Zukana Heleza i mene. Na kraju se Helez izvinio, i ja sam se izvinio.

Imamo različite poglede. Dogovorili smo se da dogovaramo. Moramo očistiti BiH od stranih utjecaja i od američkog ambasadora. S...nje stranci dođu ovdje, budu nekoliko godina i onda pišu o nama. BiH nema snage da primijeni nijedan zakon, a RS može primijeniti svaki - kazao je Dodik.

Naglasio je da se ne boji eventualnih sankcija.

- Ko će mene smijeniti? Mene može smijeniti samo moj narod - rekao je Dodik i onda polemisao s novinarima zbog prizemnog vrijeđanja stranih ambasadora.

Čelnik HDZ-a Dragan Čović još jednom se svrstao na Dodikovu stranu.

- Zalažem se za izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Moramo prepoznati sve što nas danas opterećuje, sastanak je bio više nego koristan. Što se mene tiče, ostvareno je ono zbog čega sam došao. Bez razgovora nema rješenja, naše partnerstvo nije još dovoljno jako da može odgovoriti na sve izazove - kazao je Čović.

Na upit novinara šta misli o odluci NSRS-a o nepoštivanju odluka Ustavnog suda BiH, Čović je izbjegao dati konkretan i jasan odgovor. I on je imao savjet za novinare.

- Poštujem Ustav BiH. Pročitajte te dokumente - izjavio je Čović.

Godišnjicu genocida u Srebrenici Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona drugu godinu zaredom će obilježiti višednevnim programom pod nazivom "Dani sjećanja na genocid u Srebrenici", koji će u period od 3. do 10. jula 2023. godine objediniti više događaja.

Dio programa koji se održavaju u Tuzli i Gradačcu su tri promocije knjiga, postavka izložbe dokumenata i mirna šetnja koji su kroz različite aspekte, tematski vezani za počinjeni genocid i imaju misiju dati svoj doprinos u kulturi sjećanja na najveći zločin počinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Program otvara promocija knjige „Spavaj obuven sine“ autora Mirze Bašića. Knjiga je autobiografska priča autora koji je kao 15-godišnjak preživio genocid u Srebrenici i dobila je nagradu za najbolji tekst novih autora Fondacije za izdavaštvo Sarajevo za 2022. godinu. Promocija će biti održana u Plavoj Sali BKC-a 3. jula u 19 sati, a promotori su prof. dr. Mirsad Kunić i Fajko Kadrić, književnik.

Druga događaj je promocija knjige "Ubijeni i protjerani" autora Seada Selimovića, koja će biti realizovana u saradnji sa Centrom za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla i Arhivom Tuzlanskog kantona. Knjiga tematizira sudbinu Bosanskog podrinja od početka 1990-ih godina, prati promjene u etničkoj strukturi stanovništva nastale kao rezultat agresije na međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu i pokazuje šta se sve dešavalo na tom prostoru nakon završetka rata do 2013. godine. Promocija je zakazana za 5. juli u 19.00 sati u Plavoj Sali BKC-a, a promotori su prof. dr. Izet Šabotić, prof. dr. Senaid Hadžić, mr. Jasmin Jajčević, a moderator je mr. sc. Omer Zulić.

Izložba dokumenata pod nazivom "Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova" koju su priredili Memorijalni centar Srebrenica i Centar za postkonfliktna istraživanja (PCRC), koja je prošle godine predstavljena posjetiteljima Tuzlanskog kantona, ove godine će biti postavljena u Gradačcu. Izložbu čine inovativni, kreativni i obrazovni multimedijalni materijali čijom se prezentacijom javnosti čine dostupnom činjenice o istragama i presudama o genocidu u Srebrenici. Izložba će biti otvorena 5. jula 2023. u 19.00 sati u prostorijama BZK Preporod Gradačac, a suorganizatori su Centar za kulturu Gradačac i BZK Preporod Gradačac.

Posljedna od tri promocije u okviru osmednevnog programa je promocija knjige "Nastanak Republike Srpske: Od regionalizacije do strateških ciljeva (1991-1992)". Knjiga je koautorsko djelo Muamera Džananovića, Hikmeta Karčića i Jasmina Medića, u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu. Knjiga predstavlja objedinjena višegodišnja naučna istraživanja autora, sistematizirana u šest poglavlja i napisana na osnovi primarne arhivske građe, a dio dokumenata se nalazi i u prilozima knjige. Pored izdavača suorganizatori promocije, koja će biti održana u Plavoj Sali BKC-a 8. jula 2023. godine u 19 sati su i Univerzitet u Tuzli, Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla i Medžlis islamske zajednice Tuzla.

Manifestacija će biti završena „Mirnom šetnjom 8372 za Srebrenicu“, koja već godinama tradicionalno kreće sa platoa ispred BKC TK, a koju organizuje neformalna grupa građana, okupljena oko ideje da se u Tuzli i na ovaj način na dostojanstven način obilježi godišnjica genocida u Srebrenici, te da se Tuzla pridruži brojnim gradovima u Evropi i svijetu koji šetnjom odaju počast žrtvama genocida i pružaju podršku onima koji su genocid preživjeli. U Mirnoj šetnji učesnici će prepješačiti 8372 metra, simobolično jedan metar za svaku žrtvu genocida. Okupljanje učesnika je zakazano za 10. juli 2023. godine u 18 sati ispred BKC-a u Tuzli odakle će šetnja organizovano i krenuti, saopćeno je iz Javne ustanove BKC TK.

Bliži se obilježavanje najtragičnijeg dana u Bosni i Hercegovini, dan sjećanja na genocid u Srebrenici 11. jula. Povodom toga jedan Srebreničanin, koji je u tom gradu izgubio oca i djeda, odlučio je ove godine na poseban način odati počast i obilježiti 11. juli.

Mirza Alić, rođen 1993. godine, je sin i unuk ljudi koji su stradali u genocidu u Srebrenici. On je 2001. godine zajedno sa majkom i sestrom napustio svoju domovinu i preselio se u Švicarsku gdje živi i sada. Prije samo nekoliko godina pronađeni su i ukopani posmrtni ostaci njegove rodbine, među kojima su i dvoje amidža.

Na svaki ukop je dolazio, a ove godine odlučio je da obilježi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici na poseban način. Odlučio je da se popne na Mont Blanc, najviši vrh u Evropi gdje će postaviti zastavu Bosne i Hercegovine i obilježje Srebrenice, srebrenički cvijet u čast žrtvama koje su ubijene u genocidu.

"Ovo je moj plan već dugo vremena, pa sam odlučio kad već idem, da idem sa našom zastavom i obilježjem Srebrenice. Želim da odam počast svim žrtvama rata u našoj domovini".

On je kazao da želi dati do znanja da se to što se dogodilo u Srebrenici nikada ne smije zaboraviti i da je ponosan Bosanac, iako godinama živi van svoje domovine.

"Cilj mi da se širi svijest na dešavanja koja su nas zadesila. Inače, u Švicarskoj u Ženevi svake godine imamo skupljanja i prisjećanja na žrtve genocida. Svaki naš bosanski džemat u ovoj državi trudi da se za nas zna i da nikad ne zaboravimo ko smo i odakle smo došli i kakvu priču imamo", rekao je.

Jedna od njih odnosi se i na format evropskih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026.

UEFA će preporučiti FIFA-i da na završni turnir iz Evrope putuje ukupno 16 selekcija. Kvalifikacijski put bio bi podijeljen na grupnu fazu i baraž.

Grupna faza sastoji se od tradicionalnog ligaškog formata (domaće i gostujuće utakmice). Članice UEFA-e bile bi podijeljene u ukupno 12 grupa koje bi brojale četiri ili pet timova. Mečevi bi se igrali od marta do novembra 2025. godine.

Direktan plasman na Svjetsko prvenstvo osiguralo bi 12 pobjednika grupa, a 12 drugoplasiranih selekcija išlo bi u baraž, u koji dolaze i četiri ekipe iz Lige nacija. Reprezentacije koje budu u baražu bit će podijeljene u četiri "staze", a ukupno četiri pobjednika na kraju će čekirati vizu za Kanadu, Meksiko i Sjedinjene Američke Države, koje organiziraju 23. po redu Svjetsko prvenstvo.

Na Svjetskom prvenstvu 2026. igrat će ukupno 48 reprezentacija, što je za 16 više u odnosu na prethodnih sedam turnira. Ovo je prvo proširenje i promjena bilo koje vrste u fromatu takmičenja od 1998. godine.