Odluka kojom je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poništio odluke NSRS-a i nametnuo izmjene Krivičnog zakona za kršenje ustavnog poretka države, objavljena je na stranici OHR-a, čime je i zvanično stupila na snagu.
U Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine u članu 156. stoji: "Ko fizičkom silom ili prijetnjom fizičke sile" zamjenjuju se riječima: "(1) Ko silom ili prijetnjom sile ili na drugi protupravan način".
Iza stavke 1. dodaju se nove st. 2. i 3. koje glase:
“(2) Za krivično djelo iz stavke (1) ovoga članka izreći će se sigurnosna mjera zabrane obnašanja dužnosti.
(3) U skladu s člankom 113. i 114. ovoga zakona, izrečena kazna za krivično djelo iz stavke 1. ovoga članka ima kao pravne posljedice osude:
a) prestankom službene dužnosti i prestankom radnog odnosa; b) oduzimanje odlikovanja; c) zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kojem tijelu koje se financira iz javnih sredstava u cijelosti ili djelomično; d) zabrana obnašanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kojem tijelu koje se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava."
Član 2
(novi član 203.a)
Iza člana 203. Kaznenog zakona dodaje se novi član 203.a koji glasi:
"Neprovođenje odluka visokog predstavnika"
Član 203a
(1) Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, odnosno kantona, grada ili općine ili mjesne zajednice ili bilo koji oblik lokalne uprave i samouprave, odnosno odgovorna osoba koja ne primjenjuje, provodi, izvršava ili na drugi način ne postupa po odluci Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ili koja sprječava ili na drugi način ometa njenu primjenu, provedbu ili izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2)Osoba iz stava (1) kojoj je naređeno, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, a osjećala se prinuđena da izvrši takvo naređenje da ne izgubi sredstva za život ili da ne bude izložena maltretiranju na radu, ali je obavijestila nadređenog da se takvim radnjama može počiniti krivično djelo, može se blaže kazniti.
(3) Osoba iz stava (1) kojoj je naloženo, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, ali je o takvoj situaciji obavijestilo nadležnog tužioca, oslobodit će se kazne.
(4) Za krivično djelo iz stava (1) ovog člana izriče se mjera bezbjednosti zabrane vršenja službe.
(5) U skladu sa čl. 113. i 114. ovog zakonika, kazna za krivično djelo iz stava (1) ovog člana povlači kao pravne posljedice osude:
a) prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava;
d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.”
Član 3 (Izmjena i dopuna člana 239.)
Član 239. Krivičnog zakonika mijenja se i glasi:
“(1) Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili mjesnoj zajednici ili bilo kom obliku lokalne uprave i samouprave, odnosno odgovorne osobe, koja ne primjenjuje, ne provodi ili na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine uključujući odluku o privremenoj mjeri, konačnu i obavezujuću odluku ili privremenu mjeru Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine ili Evropskog suda za ljudska prava, ili ko spriječi ili na drugi način ometa primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora do između šest mjeseci i pet godina.
Osoba iz stava (1) kojoj je naređeno, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, a osjećala se prinuđenom da izvrši takvo naređenje da ne izgubi sredstva za život ili da će biti izloženo maltretiranju na radu, ali je obavijestio/la nadređenog da se takvim radnjama može počiniti krivično djelo, može se blaže kazniti.
(3) Osoba iz stava (1) kojoj je naloženo, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, ali je o takvoj situaciji obavijestila nadležnog tužioca, oslobodit će se kazne.
(4) Za krivično djelo iz stava (1) ovog člana izriče se mjera bezbjednosti zabrane vršenja službe.
(5) U skladu sa čl. 113. i 114. ovog zakonika, kazna za krivično djelo iz stava (1) ovog člana povlači kao pravne posljedice osude:
a) prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava;
d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
Član 4 (Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu 2. jula 2023. godine, objavljuje se na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i odmah se objavljuje u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine".
U Bihaću je jutros preminuo Elvis Bajramović kojeg je Irman Žerić jučer, iz osvete, namjerno udario automobilom zbog nekih nesuglasica koje su imali. Žerić se nakon što je udario Elvisa o tome hvalio prijatelju na Facebooku.
Dženaza ubijenom Elvisu Bajramoviću klanjat će se sutra 2. jula u 17:20 sati na mezarju u Sokocu, a kreće ispred kuće žalosti u 16.40 sati.
Iza ubijenog ostali su supruga i dvoje maloljetne djece, te majka i sestra.
Visoki predstavnik u Christian Schmidt obratio se javnosti na press konferenciji u OHR-u.
On je rekao da je danas potpisao odluke.
- Nedavnim odlukama se krši Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum sačinjen sa zastavicama strašni rat i strašne zločine. Naš mandat je da osiguramo da se tako nešto ne desi nikada više, rekao je Schmidt.
On je dodao da entitetske institucije nemaju pravo da derogiraju institucije države.
- Ovo je napad na Ustavni sud BiH kao i na odlike visokog predstavnika. Ne treba zaboraviti ko će snositi posljedice ovog avanturizma vlasti u Banja Luci. Snose ih građani u RS, rekao je Schmidt.
- Odlučio sam da zakon koji ne prihvata odluke visokog predstavnika neće stupiti na snagu. Također Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH ne može stupiti na snagu. Sve je poništeno, rekao je Schmidt.
Dodao je da je donio odluku i da izmjeni Krivični zakon.
- Napad na ustavni poredak BiH će se tretirati kao krivično djelo. Sve opcije su i dalje na stolu, rekao je.
Pozvao je međunarodne partnere da razmotre uvođenje novih, ciljnih sankcija protiv onih koji urušavaju Dejtonski sporazum.
Obraćanje Schmidta mogli ste pratiti uživo na Vijesti.ba. S obzirom da je press konferencija kasnila preko pola sata, u videu ispod obraćanje Schmidta gledajte od 38. minute videa.
Iako je premijer RS-a Radovan Višković pobjednosno poručio da dušebrižnci mogu ići na godišnji odmor nakon što je Vlada RS-a 22. juna isplatila dug u iznosu od 336 miliona KM situacija u ovom entitetu daleko je od idealne.
Problem je u tome što kasni isplata plata u javnim ustanovama. I dok su jedni na platu čekali nekoliko dana, drugi se nadaju da će zarađeni novac dobiti naredne sedmice.
Poptredsjednik PDP-a Igor Crnadak rekao je za Klix.ba da plate u entitetu RS kasne iz dva razloga.
"Plate kasne i zbog generalno katastrofalne situacije sa finansijama u RS-u i zbog toga što je zadnjih dana juna Vlada RS-a uzimala novac iz svih mogućih izvora da bi zatvorila obaveze od preko 330 miliona na Bečkoj berzi", kaže Crnadak.
Dodaje da činjenica da je veliki broj budžetskih korisnika dobio plate tek 27., 28. ili 29. juna jasno pokazuje da su predsjednik entiteta Milorad Dodik i Vlada RS-a lagali građane da imaju na računima novac.
"Oni su ga u posljednji čas obezbijedili tako što su se nepovoljno ponovo zadužili za oko 250 miliona i tako što nisu prosvjetnim radnicima i jednom broju službenika isplatili plate", ističe Crnadak.
Vlasti u RS-u preostaje, kaže Crnadak, da preko režimskih medija pričaju bajke i pokušavaju ubijediti narod da živi u jednom ružičastom svijetu, da svi rade, da su svi sretni i zadovoljni, da su im plate i penzije dovoljne za dostojanstven život.
"Nažalost, istina je drugačija. Mnogo naroda je pobjeglo glavom bez obzira, a oni koji su ostali su umorni i iscrpljeni od strane elementarne nepogode koja se zove SNSD režim. Na kraju krajeva, Republika Srpska ove godine ima budžet oko 5 milijardi, a više od 1 milijarde vraća dospjelih kredita, Republika Srpska uopšte nema stranih investicija, a nedavno je ogromno zaduženje od oko 330 miliona, koje je dobila po kamati od 3 posto, riješila tako što se zadužila na drugom mjestu, po 6,2 posto. To sve govori, ovo je put prema kolapsu", naglašava Crnadak.
Objašnjava da se prema zakonu isplate za prethodni mjesec koje se izvrše do kraja narednog mjeseca se ne smatraju prekršajem.
"Međutim, dan po dan, Vlada je odugovlačila i sve to dovela do same granice. Prognoze oko redovnih isplata su veoma sumorne ako pogledate izvještaje sa jučerašnjeg sastanka u Konjicu. Dodik se partnerima žalio na tešku finansijsku situaciju, očajnički tražio da se neke pare oko kojih se ne mogu dogovoriti odblokiraju, bukvalno je molio za novac", kaže Crnadak za Klix.ba.
Na kraju razgovora je kazao da za RS dolazi teška jesen.
"Sa nekoliko sindikalnih organizacija Vlada RS-a ima dogovor o povećanju plata, što ne može da ispuni, tako da mislim da će Republika Srpska imati tešku jesen i da će biti ozbiljnih problema sa budžetom u oktobru ili novembru", zaključuje Crnadak.