Dina

09
Juli

Niskotarifni prijevoznik Wizz Air planira ukinuti ili privremeno obustaviti nekoliko ruta s tri tržišta bivše Jugoslavije.

 

Kada je riječ o BiH, bit će ukinuti letovi iz Banje Luke za Stockholm, a posljednja linija je planirana za 28. august. Osim toga, bit će ukinuti i letovi iz Banje Luke za Hamburg na kraju ljetne sezone 28. oktobra.

 

S druge strane, Wizz Air ove će zime održavati operacije od Banje Luke do Basela i Dortmunda.

 

Operator Aerodroma RS-a saopćio je da zračni prijevoznici zadržavaju pravo izmjene svoje mreže odredišta te da Aerodrom Banja Luka ima ugovor s Wizz Airom do ljetne sezone 2024. godine.

 

Niskobudžetni prijevoznik također planira obustaviti dvije linije iz Podgorice ove zime. Krajem oktobra će prekinuti letove iz glavnog grada Crne Gore za Rim Fiumicino i Beč. Međutim, Wizz je rekao da će obje rute biti obnovljene tokom ljetne sezone 2024., koja počinje 31. marta sljedeće godine.

 

Wizz Air je prošle zimske sezone održavao letove prema italijanskoj i austrijskoj prijestonici.

 

Kako prenosi Ex-Yu Aviation News, Wizz Air je odlučio privremeno obustaviti letove između Beča i Podgorice, kao i između Rima i Podgorice.

 

Navodi se da je u saopćenju Wizz Aira naglašeno da će ove rute biti nastavljene tokom ljetne sezone.

 

Wizz Air će također obustaviti letove između Niša i Malmoa tokom zimskih mjeseci, a posljednji let u godini trebao bi se održati 27. oktobra.

 

Ruta je zadržana tokom prethodne zimske sezone, međutim, prevoznik je obustavio letove između dva grada u prošlosti, kao što je bio slučaj 2019. Malmo je bio prvo odredište Wizz Aira iz Niša.

 

Wizz Air neće letjeti za Malmo tokom nadolazeće zimske sezone zbog operativnih razloga, ali se očekuje da će nastaviti održavati uslugu sezonski, rekao je operater Aerodroma Srbije.

 

Kao što je ranije objavljeno, Wizz Air će pojačati operacije iz Skoplja i Beograda u nadolazećoj zimskoj sezoni.

09
Juli

Iz kompleksa "Memorijalne šume 8.372" na Posestri kojom se u Goraždu trajno čuva sjećanje na genocid u Srebrenici startao je tradicionalni, deveti po redu maraton mira "Goražde – Žepa – Srebrenica", koji simbolično povezuje tri nekadašnje zaštićene zone UN-a.

 

Na put dug oko 180 kilometara krenulo je 12 maratonaca Atletskog kluba Goražde, koji je organizator maratona.

 

Oni su tradicionalno odali počast žrtvama opsade ovog grada u periodu agresije.

 

"Mi smo svake godine dio zvaničnog programa obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici koja je rana svih nas. Goraždu je tokom agresije bila namijenjena slična sudbina i mi, kao i naši planinari i biciklisti odlučili smo da svake godine budemo dio obilježavanja na način na koji mi najbolje znamo. Želimo da se sjetimo i odamo poštovanje svim nevinim žrtvama u nekadašnje tri Zaštićene zone UN-a i prenesemo snažnu poruku preživjelima u Srebrenici i Žepi da nismo i nikada nećemo zaboraviti njihovu tragediju i da suosjećamo u njihovoj patnji i boli", poručio je Zaim Šuman, predsjednik Atletskog kluba Goražde.

 

Među učesnicma je i Emir Hastor jedan od najboljih bh. maratonaca koji će istrčati maraton mira u čast žrtvama genocida u Srebrenici.

 

"Ja i Zaim trčimo svake godine, ovaj put je s nama još deset momaka. Prva dionica je blizu 95 kilometara, a druga je 75 ili 80 kilometra od Žepe do Srebeenice. Moram reći da su, prije svega, u genocidu stradali ljudi i to je bolna rana čitavog svijeta i mi se moramo potruditi da ovo nikada ne zaboravimo i da se nikada ne ponovi. Ovo je najmanje što možemo uraditi za nedužne žrtve", poručio je bh maratonac,.

 

Maratonci su danas položili cvijeće na spomen obilježje poginulim pripadnicima policije, ubijenoj djeci Goražda i na centralno spomen obilježje "Goražde grad heroj, svojim braniocima".

 

Nastavili su put prema Žepi gdje se njihov dolazak očekuje u večernjim satima i gdje će položiti cvijeće na spomen obilježje, a sutra ujutro nastavljaju prema Potočarima. Maratonci iz Goražda kreću se uglavnom šumskim putevima, a ne magistralnim i godinama to čine bez ikakvih problema.

 

U obilježavanju 28. godišnjice genocida u Srebrenici učestvuje veliki broj Goraždana koji će na različite načine stići u Potočare 11.jula.

 

Članovi Planinarskog kluba "Goražde – Maglić" i planinari udruženja "Klek" prije dva dana krenuli su iz Goražda kako bi se pridružili Maršu mira "Nezuk - Potočari".

 

Za Goraždane je posebno važno da podijele tugu i bol sa narodom Srebrenice.

 

"Naši pohodi su najmanje što možemo učiniti za žrtve Srebrenice, da ih ne zaboravimo i da se to što se desilo nikada više nikome ne desi. Svašta smo vidjeli i preživjeli za sve ove godine, ali svaki dolazak na lokacije masovnih grobnica, svaki ulazak u Potočare ponovo nam zaledi krv u žilama", kaže Alija Lapo, planinar iz Goražda.

 

Dan uoči godišnjice genocida u Srebrenici startat će i biciklistički maraton Goražde-Srebrenica u organizaciji Biciklističkog kluba Goražde.

09
Juli
Grupa studenata iz Australije boravi na studijskom putovanju u BiH. 
 
Tokom prvih sedam dana boravili su i u Hagu, a potom  u Sarajevu, Mostaru, Srebrenici i u selu Klotjevac.
 
Sa studentima je i prof. dr. Hariz Halilović, nagrađivani antropolog i autor, profesor globalnih studija na RMIT Univerzitetu (Melbourne, Australija).
 
Profesor Halilović ističe kako studentima ova vrsta učenja proširuje vidike i pruža priliku da osjete kako rade sudije, istražitelji, te u kako teškim uvjetima živi nekoliko porodica u selu Klotjevac gdje kroz svakodnevnu komunikaciju dolaze do novih saznanja. 
 
Krajnja destinacija bila je selo Klotjevac u općini Srebrenica, u koje se nakon rata vratilo tek nekoliko porodica koje danas žive izolirane od društva. 
 
“S tim ljudima ćemo boraviti pet dana u njihovim poludovršenim kućama. Na taj način ćemo pokušati pokazati solidarnost s tim ljudima. Učestvovat ćemo na konferenciji u Srebrenici 10. jula, a dan kasnije na komemoraciji za žrtve genocida u Srebrenici”, rekao je profesor Halilović.
 
On je jučer na svom Twitter nalogu podijelio fotografije iz pomenutog sela, uz opis.
 
- Učenje o svakodnevnom životu u postgenocidnoj zajednici Klotjevac na Drini. Jedno od mnogih sela u istočnoj Bosni koje je granatirano, gađano snajperom i potpuno uništeno direktno iz Srbije. Porušene kuće i 108 ubijenih seljana i dalje svjedoče srbijanskoj agresiji. 
 
Halilović je prije nekoliko godina u tekstu “Sjećanja na bolju budućnost” pisao: “Tokom čitavog rata, haubice, raketni bacači i druga oruđa i oružja za ubijanje, postavljena u Srbiji duž Drine, pržile su zemlju i živo meso na bosanskoj strani. Na bosanskoj strani, na lijevoj obali Drine, nekoliko stotina metara od Srbije, u selu Klotjevac stajale su kuće mojih roditelja i moje šire familije. U ljeto 1992, artiljerija s Tare, u susjednoj Srbiji, sravnila je cijelo selo sa zemljom”.
09
Juli
Drugi je dan Marša mira, pješačkog pohoda koji se održava u sklopu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i njenoj okolini, s ciljem odavanja počasti žrtvama genocida te podsjećanja na stravične zločine koje su počinile snage vojske i policije Republike Srpske, potpomognute snagama iz Srbije, nad Bošnjacima "Sigurnosne zone UN-a" Srebrenica, u julu 1995. godine.
 
Učesnici su krenuli na drugu etapu nakon što su prenoćili u kampu Liplje u Zvorniku, odakle idu do kampa Mravinjci.
 
Podsjećamo, "Marš mira 2023" krenuo je jučer, a stazu dugu 100 kilometara od Nezuka do Potočara tokom tri dana pohodiće hiljade učesnika.
 
Očekuje se da će broj učesnika dostići broj od 7000 do samog ulaska kolone u Potočare.
 
Učesnici po završetku Marša imaju priliku prisustvovati komemoraciji i učestvovati u obavljanju dženaze-namaza i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica sa lokaliteta kojima su i sami prolazili u sklopu planirane maršute.
 
11. jula će biti klanjana dženaza i obavljen ukop za 30 žrtava genocida.
 
Marš mira traje tri dana, od 08. do 10. jula u godini, sa isto toliko etapa.
 
Svaka od etapa duga je između 25 i 30 kilometara.
 
Kolona polazi iz Nezuka, opština Sapna. Na potezu od Nezuka - kao polazišta, pa do Potočara - kao odredišta, učesnici prolaze slijedećom maršutom: Nezuk - Baljkovica - Parlog - Crni Vrh - Snagovo - Liplje - Jošanica - Donja Kamenica - Bakrači - Glodi - Udrč - Cerska - Kaldrmica - Đugum - Mravinjci - Burnice - Kameničko Brdo - Ravni Buljim - Jaglići - Šušnjari - Budak - Potočari (Memorijalni centar).

Istočna Bosna