Zbog činjenice da je formirana nova skupštinska većina u Bratuncu (SNSD, DNS i SDA), koja će omogućiti vraćanje Bošnjaka u izvršnu i zakonodavnu vlast ove općine, kako bi povratnici imali svoje predstavnike u lokalnim organima uprave da bi lakše ostvarivali svoja prava, ponovo se govorom mržnje i sijanjem sjemena razdora među Bratunčanima, aktivirao predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.
Treba naglasiti da je nakon Lokalnih izbora 2020. u Skupštini općine Bratunac formirana srpska skupštinska većina, a Bošnjaci prvi put nakon Dejtona nisu dobili niti jednu poziciju u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Općini Bratunac.
No, ulazak SDA u novu većinu zasmetao je itekako Stevandiću, te je na press konferenciji održanoj prije dva dana u Banjoj Luci krenuo u huškačku kampanju prema Bošnjacima, SDA, potpredsjedniku bh. entiteta RS-a Ramizu Salkiću, ali i srebreničkom ratnom komandnatu Naseru Oriću.
Ujedinjena Srpska smatra nedopustivim da se u Bratuncu formira nova skupštinska većina, u koju je, uz SNSD i DNS uključena i SDA, te poziva vrh SNSD-a da se izjasni da li je upoznat o tim dešavanjima, poručio je Stevandić prije dva dana, kazavši "da je ova stranka neugodno iznenađena potpisnicima zahtjeva za vanrednu sjednicu bratunačke Skupštine općine, čiju okosnicu čine odbornici stranaka SDA, SNSD-a, te DNS-a", i smatra da to predstavlja "šamar stanovništvu Bratunca".
- Tražit ćemo razjašnjenje. Bratunac je posebno mjesto, mjesto koje je zanemareno u srpskom stradanju. U posljednjih pet godina je bila na vlasti koalicija protiv 9. januara, nisu dozvolili da imamo trg i ulicu 9. januara. Prvi put sada Ramiz Salkić nije imao mogućnost da donosi odluke. Očigledno je Salkić postigao dogovor s Neđom Mlađenovićem i dijelom sa SNSD-om i sa Neđom Trninićem. Ta tri čovjeka su vladali Bratuncem posljednjih sedam godina, to je bilo doba kada Srbi nisu smjeli da pokažu svoje stradanje. Nećemo dozvoliti da Ramiz Salkić i Naser Orić vode politiku u Bratuncu – poručio je Stevandić.
Na području Općine Bratunac do 1992. godine živjelo je 64,8 posto Bošnjaka i 34 posto Srba. Do 20. maja 1992. godine sa teritorije ove općine protjerani su svi Bošnjaci, osim u nekoliko rubnih mjesnih zajednica kao što su Konjević-Polje, Blječeva, Joševa, Jagodnje, Pirić.
Te 1992. godine ubijeno je više od 700 Bošnjaka Bratunca, njih više od hiljadu prošlo je kroz logor u osnovnoj školi "Vuk Karadžić" u Bratuncu. Imovina Bošnjaka je opljačkana i zapaljena. U genocidu nad stanovnicima sigurne zone UN Srebrenica, kojeg su počinile vojska i policija bosanskih Srba, ubijen je 2.081 Bošnjak iz Bratunca.
Tokom rata ubijeno je ili poginulo oko 600 Bošnjaka Bratunca. Broj ubijenih Bratunčana tokom agresije je oko 3.500, što je oko 17 posto bošnjačke populacije u Bratuncu, prema popisu iz 1991. godine.
Početkom 2000. godine Bošnjaci Bratunca počeli su se vraćati na svoja porušena i spaljena ognjišta. U procesu povratka ubijen je jedan povratnik u mjestu Glogova, a nekoliko njih je ranjeno u Biljači i Blječevoj.
Za ova ubistva i ranjavanja nikad niko nije odgovarao, kao ni za mnogobrojne zločine iz 1992. godine. Uprkos svemu Bošnjaci Bratunca su ustrajni u ostanku na svojim ognjištima i zajedničkom životu sa svojim komšijama Srbima, iako su mnogi kao pripadnici oružanih formacija bosanski Srba bili uključeni u etničko čišćenje i ubistva Bošnjaka bratunačkog kraja.
U političkom životu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz lokalnu zajednicu Bošnjaci su bili prisiljeni sarađivati i sa kasnije presuđenim ratnim zločincem Miroslavom Deronjićem.
U Skupštini su bili priseljeni sarađivati sa mnogima za koje su brojni svjedoci tvrdili da su učestovali u ratnim zločinima.
U svim tim okolnostima Bošnjaci su imali svoje predstavnike u rukovodstvima izvršne i zakonodavne vlasti u općini Bratunac. Pred posljednje lokalne izbore u Bratuncu se dodatno naelektrisala situacija uključivanjem Nenada Stevandića u kampanju podrške aktuelnom načelniku Općine Bratunac Srđanu Rankiću, s ciljem marginalizacije i istjerivanja Bošnjaka iz lokalne vlasti.
Ovakva kampanja ima za cilj da poremeti korektne odnose među Srbima i Bošnjacima u ovom gradu, uprkos činjenici da su opterećeni teškim zločinima koji su počinjeni nad Bošnjacima Bratunca. Ostaje pitanje do kada će nadležni organi u Bosni i Hercegovini tolerisati ovakav vid komunikacije u političkom životu i kad će početi da sankcionišu one koji raspiruju vjersku i nacionalnu mržnju.
O Stevandiću i njegovom ratnom putu, te ulozi u etničkom čišćenju Kotor-Varoši, ali i skandaloznom videospotu za prošlogodišnje Lokalne izbore 2020, pisali smo u više navrata, te stoga i ne čudi ratnohuškačka retorika kojom se služi i danas.
