Povodom obilježavanja dvadeset i pet godina od genocida počinjenog nad Bošnjacima Republike Bosne i Hercegovine, a što je potvrđeno i sudskim presudama ICTY-a za područje tzv. sigurne zone Ujedinjenih nacija Srebrenica i okoline (juli 1995. godine), Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Tuzli, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu organiziraju Međunarodnu naučnu konferenciju “Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995-2020 – uzroci, razmjere i posljedice”, koja će biti održana u ponedjeljak, 19.oktobra 2020. godine, u sarajevskoj Vijećnici sa početkom u 10 sati.
Iz Organizacionog odbora za Preporod.info istakli su da dvadeset i pet godina nakon genocida počinjenog nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini, a što je kulminiralo događajima u Srebrenici i oko nje, na teritoriji tzv. sigurne zone UN-a, u julu 1995. godine, evidentne su posljedice zločina genocida među preživjelim žrtvama koje se manifestiraju u bitnim aspektima ljudske i društvene egzistencije, individualnog i društvenog života.
- Rat protiv bosansko-hercegovačkog društva i države 1992-1995. godine, pored genocida nad Bošnjacima rezultirao je i razaranjem društvenog, historijskog, političkog, kulturnog i duhovnog života Bosne i Hercegovine. Tragovi zločina mogu se jasno prepoznati u različitim oblicima manifestiranja, od negiranja genocida, predstavljanja zločinaca kao heroja, pa sve do otkrivanja i identifikacije tijela žrtava iz masovnih grobnica, društvene marginalizacije i diskriminacije povratnika, zatim nedovoljne brige vlasti o održivosti povratka u Srebrenici- istakli su za Preporod.info iz Organizacionog odbora.
Dodaju kako izostaje i valjana briga društva o preživjelim žrtvama genocida u Srebrenici.
-Iako je Dejtonskim mirovnim sporazumom ostvaren prekid oružanog sukoba i uspostavljen mir, nažalost, Sporazum je verificirao faktičke, društvene, političke, nacionalne i etničke protivrječnosti, a time postao generator mnogih aktuelnih i dugoročnih problema. Izvršeni zločin genocida i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava doprinijeli su formiranju i učvršćivanju nepovjerenja kao bitne prepreke obnove i razvoja bosanskohercegovačkog društva i države- navode iz odbora.
Međunarodna konferencija interdisciplinarnog karaktera prilika je da se na jednom mjestu okupe istaknuti naučnici i istraživači iz raznih naučnih disciplina (preko 70 učesnika) koji će u sklopu Konferencije kritički elaborirati historijske, demografske, društvene, psihološke, kulturne, moralne, političke i ekonomske uzroke, razmjere i posljedice genocida počinjenog nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini.
Prošlo je dvadeset pet godina od jula 1995. godine u Srebrenici. Brojna pitanja i dalje traže odgovore! Da li smo nakon dvadeset pet godina dovoljno svjesni šta nam se desilo i šta nam se dešava? Da li imamo snage da mislimo u postgenocidnoj egzistenciji? Šta su naša sjećanja danas, dvadeset pet godina nakon genocidnog dovršenja agresije na Bosnu i Hercegovinu?
Da li se mogu inicirati društveni projekti na temelju kojih bi Srebrenica, unutar posebnog razvojnog statusa, mogla ostvariti ekonomsko-socijalnu, demografsku i kulturnu revitalizaciju, samo su neke od tema koje u budućnosti treba ozbiljno tretirati.
Ova konferencija, na kojoj će učešće uzeti preko sedamdeset naučnika i istraživača, iz dvanaest zemalja, pored ostalog, prilika je da se razmijene iskustva o genocidu u Bosni i Hercegovini, njegovim uzrocima, razmjerama i posljedicama, a to podrazumijeva odgovornost znanstvenika i cjelokupne intelektualne javnosti.
Misleći o Srebrenici, mislimo o Bosni i Hercegovini, njenoj obnovi i budućnosti. Pitanje genocida u Srebrenici pitanje je savjesti cijelog čovječanstva, na kraju su dodali iz Organizacionog odbora.
