Pravne pretpostavke za taj korak stvorio je EU, odnosno Vijeće EU-a koje je u ponedjeljak usvojilo uredbu o uspostavljanju globalnog režima sankcija za prekršitelje ljudskih prava. Radi se o prvoj uredbi takve vrste, koja omogućava EU da sankcionira pojedince, entitete i tijela, uključujući državne i nedržavne aktere, odgovorne ili povezane sa ozbiljnim kršenjima i zloupotrebama ljudskih prava širom svijeta.

 

Takve restriktivne mjere predviđat će zabranu putovanja koja se odnosi na pojedince i zamrzavanje finansijskih sredstava i resursa, te zabranu raspolaganja finansijskim sredstvima i resursima fizičkim ili pravnim licima, subjektima ili tijelima koja su odgovorna za teška kršenja ili povrede ljudskih prava, koja pružaju podršku takvim kršenjima ili takvim povredama, ili u njima na neki drugi način učestvuju, kao i onima koji su povezani sa navedenim fizičkim i pravnim licima, subjektima i tijelima.

 

Ciljane sankcije mogu se nametnuti odgovornima za navedena djela ili onima koji pružaju finansijsku, tehničku ili materijalnu podršku ili su na drugi način uključeni u ta djela, kao i povezanim osobama/tijelima.

 

Okvir ciljanih restriktivnih mjera odnosi se na djela poput genocidazločina protiv čovječnosti i druga ozbiljna kršenja ili zloupotrebe ljudskih prava. Ostala kršenja ili zloupotrebe ljudskih prava također mogu potpasti pod djelokrug sankcijskog režima, ako su ta kršenja ili zloupotrebe široko rasprostranjene, sistematične ili na drugi način ozbiljno zabrinjavaju u pogledu ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike utvrđenih Ugovorom o EU.

 

Vijeće će, na prijedlog države članice ili visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uspostaviti, pregledati i mijenjati "crnu listu".

 

Ova odluka, poručuju iz Brisela, potvrđuje da promocija i zaštita ljudskih prava ostaju kamen temeljac i prioritet vanjskog djelovanja EU-a i odražava odlučnost Unije da se pozabavi ozbiljnim kršenjima i zloupotrebama ljudskih prava.

 

Ovaj postupak EU-a pojašnjava i Inzkovu odlučnost da konačno inicira ozbiljnije mjere protiv šefa SNSD-a Milorada Dodika.

 

- Ako ne reagira do narednog sastanka Vijeća sigurnosti u maju, trebao bi se suočiti sa zabranom putovanja u sve zemlje EU-a, a zatim i u sve članice UN-a – poručio je Inzko 5. novembra pri predstavljanju posljednjeg izvještaja pred Vijećem sigurnosti UN-a.

 

Ponovio je Inzko to upozorenje i u kasnijim javnim istupima, pa je tako u intervjuu za BHRT 2. decembra izjavio da će po političare koji se ogluše o poruke Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) "posljedice biti vrlo jasne".

 

- Dao sam rok od šest mjeseci i ako do tada ne dođe do mijenjanja politike u BiH, spreman sam obratiti se ministrima vanjskih poslova EU-a da pokrenu mehanizam da ovakvi ljudi više ne mogu tamo putovati i da im se eventualno zamrznu žiro računi – izjavio je Inzko, čime je nagovijestio posljednji postupak EU-a.

 

Eventualnu odluku o sankcioniranju Milorada Dodika je olakšao i sam šef SNSD-a svojim istupom pred predstavnicima zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a.


Na brutalne uvrede upućene visokom predstavniku, ali i na otvorene prijetnje secesijom entiteta RS, reagirali su predstavnici svih svjetskih sila koje su zastupljene u Vijeću sigurnosti, pa i one koje vode glavnu riječ u EU, poput njemačkog ambasadora Güntera Sauttera.

 

Svjestan tih činjenica je i Dodik, koji je ustuknuo pred Inzkovim upozorenjem, pa se najprije pravdao da on nema nadležnost da naredi uklanjanje ploče, a zatim je ponudio da je ukloni skupa sa visokim predstavnikom. Zasigurno je da je za Dodika trenutno najveći problem kako objasniti svojim glasačima, čiju je naklonost pridobio nacionalističkom i secesionističkom retorikom, eventualno uklanjanje ploče sa studentskog doma na Palama. Međutim, bit će, sudeći prema posljednjim potezima EU-a i Inzkovim upozorenjima, prinuđen da to uradi, ukoliko ne želi da mu radijus kretanja bude ograničen na dionicu od Laktaša do Sarajeva.

 

Ukoliko EU uvede sankcije Dodiku, susjedna Srbija će, s obzirom na to da je u procesu pristupanja Uniji, biti prinuđena slijediti njenu vanjsku politiku, te tako i sama uvesti sankcije šefu SNSD-a. Tako će Dodik postati dodatni teret Srbiji, što će definitivno utjecati na njegov status i političku karijeru.