Saslušanje "Balkan: Preporuke za politiku za novu administraciju" organizirao je kongresmen Eliot Engel, a prisustvovali su mu bivša američka državna sekretarka Madeleine Albright, profesor Daniel Serwer, te analitičar Janusz Bugajski.

 

Eliot je u svom uvodnom obraćanju podsjetio da je posjetio svaku državu na Balkanu u nekoliko navrata, te je upozorio da SAD u ovom dijelu svijeta ima "nezavršen posao". Podsjetio je također na ratne zločine koje je Srbija počinila na prostoru bivše Jugoslavije, te da institucije Srbije nisu dovoljno radile na sankcioniranju ratnih zločinaca.

 

Govoreći o Bosni i Hercegovini, podsjetio je da će naredne sedmice biti obilježena 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

 

- Bosna je ostala zaglavljena, bez mogućnosti da napreduje. Sada vidimo da taj sistem ne radi, te je stavio Bosnu u zastoj, gdje RS blokira odluke u korist svoje autonomije i secesionističke politike. To se mora zaustaviti – poručio je Eliot.



 

Nova Bidenova administracija, smatra on, mora postaviti pitanje na koji način BiH može napredovati.

 

- Dejton je odveo Bosnu dokle je mogao, ali više ne radi i ne radi već godinama. Šta bi trebalo uslijediti i šta da uradimo – kazao je Eliot.

 

U završnici svog obraćanja je pozvao svoje kolege da završe posao na Balkanu. Kongresmen Michael McCaul je kazao da je danas Zapadni Balkan u miru, te da je ostvaren napredak u posljednje tri decenije, ali da još uvijek postoje ozbiljni izazovi.

 

- Jedan od izazova su političke podjele u BiH. BiH još uvijek nije u mogućnosti da uspostavi održivu demokratiju – izjavio je McCaul.



 

I on je ukazao na problem nesankcioniranja ratnih zločinaca, što je, smatra on, preduvjet za pomirenje u regiji. Osudio je saradnju Srbije sa Rusijom i Kinom.

 

- Dok SAD i evropski saveznici pokušavaju pomoći Zapadnom Balkanu kako bi izgradili sigurniju, prosperitetniju i demokratsku budućnost, režim Vladimira Putina promovira destruktivnu agendu stvaranjem podjela i etničkih tenzija – upozorio je McCaul.

 

Kazao je da Zapad mora reagirati, te da se ne smije dozvoliti da politički vakuum na Zapadnom Balkanu iskoriste Rusije i Kina.

 

Bivša američka državna sekretarka Madeleine Albright je također podsjetila da se naredne sedmice obilježava 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, te je pohvalila ulogu SAD-a na zaustavljanju krvoprolića u BiH i Kosovu.

 

Ocijenila je da je stanje na Zapadnom Balkanu danas mnogo bolje, te je podsjetila da je novi američki predsjednik Jose Biden bio lično angažiran u dešavanjima na Balkanu tokom 90-ih godina.

 

- Znam da on razumije regiju i njenu važnost za SAD. Tim za nacionalnu sigurnost kojeg će Biden imenovati raspolaže znanjem i privržen je pomaganju svim zemljama – izjavila je Albright.



 

I ona je upozorila na utjecaj Rusije i Kine, a u tom je kontekstu izdvojila Srbiju u kojoj se vodi agresivna antizapadna propaganda.

 

- Podržavanje demokratskog napretka regiona također mora biti prioritet – ocijenila je Albright.

 

Upozorila je da se ta prilika ne smije propustiti, te je ukazala na potrebu izrade nove regionalne strategije koja bi se zasnivala na tri elementa.

 

- Prvo, moramo uspostaviti i održati usku saradnju sa Evropskom unijom. Šest država Zapadnog Balkana žele ući u EU, koja je njihov najveći vanjskotrgovinski partner – kazala je Albright, naglasivši da SAD trebaju iskoristiti svoj utjecaj kako bi pomogli u ostvarivanju političkog napretka.

 

Kao drugi element je navela borbu protiv korupcije, koja, kako je kazala, slabi institucije i podriva vladavinu prava.

 

- SAD i naši evropski saveznici se moraju više okrenuti regionalnom pristupu. Trenutno NATO i EU strategije su usmjerene pojedinačno na države. Potrebno je nagraditi vlade koje poduzimaju korake na putu naprijed – kazala je bivša američka državna sekretarka.

 

SAD i EU, dodaje, moraju raditi zajedno, te pomoći u provedbi potrebnih političkih reformi.

 

- U BiH je Dejtonski sporazum zaustavio rat i održava mir, ali su nacionalni lideri zarobili institucije vlasti. Oni žele ostati na vlasti, iako bi to značilo da društvo stagnira, a dok susjedi BiH napreduju ka članstvu u EU. SAD i EU moraju usmjeriti svoje napore u BiH na zloupotrebe vlasti i javnih preduzeća – izjavila je Albright.

 

Ponudila je svoju pomoć novoj američkoj administraciji u namjeri da pomogne regiji. Profesor Daniel Serwer je ukazao da u BiH postoje problemi, u kojima, kako je kazao, ulogu ima i Srbija. Kazao je da je Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali da je država nefunkcionalna i da cijenu plaćaju njeni građani. Ocijenio je da Dejtonski sporazum danas služi interesima etničkih politika, od kojih jedna traži secesiju, a druga treći entitet.

 

- SAD bi trebale izvršiti pritisak na EU da sankcionira one koji zagovaraju otcjepljenje RS-a i da jačaju i premjeste svoje trupe u Brčko kako bi se spriječila secesija. SAD bi trebale spriječiti rusko naoružavanje entitetske policije i miješanje Srbije i Hrvatske u političke prilike u BiH – upozorio je Serwer.



 

Ukazao je na potrebu stvaranja građanske države, te na potrebu uklanjanja etničkih veta i usvajanja novog Ustava. Preporučio je da SAD izvrše pritisak na Srbiju kako bi sarađivali na stabiliziranju stanja u regiji.

 

Janusz Bugajski je ocijenio da etnopolitika blokira integracije BiH u međunarodne organizacije, pa je u tom kontekstu predložio da SAD i EU moraju inicirati ustavne reforme. Ukazao je na potrebu jačanja vladavine prava, te korištenje ekonomskih poluga na način da se uskrati pomoć entitetima i kantonima koji blokiraju napredak države.

 

Bugajski je također ukazao na opasnosti od utjecaja od Rusije, poput dezinformacijskih kampanja, obavještajnog djelovanja i aktivnosti ruskih oligarha.



 

- Moskva koristi Srbiju i RS kao alat za podrivanje regionalne sigurnosti i usporavanje integracijskih procesa – izjavio je Bugajski.

 

Albright je naglasila da je mnogo vremena posvetila Balkanu, te je podsjetila na Bidenov govor u Parlamentarnoj skupštini BiH, kada je ukazao na potrebu saradnje s ciljem stvaranja funkcionalnije države. Serwer je kazao da je teško riješiti etničke sukobe, te je podsjetio da svaka osoba ima više identiteta.

 

- Ja želim da svi ti slojevi budu poštivani u državi čiji sam državljanin i mislim da u tom smjeru Balkan treba ići – poručio je Serwer.

 

U tom je kontekstu kazao da je neprihvatljiv da u BiH ne može biti kandidat za Predsjedništvo BiH neko ko nije Bošnjak, Srbin ili Hrvat.

 

- A to je ono što je dejtonski Ustav napravio – kazao je Serwer.