Bratunčanka Jasna Ćosić koja je nakon strahovitih zločina nad Bošnjacima prognana tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, nakon čega je svoj život nastavila u švicarskom gradu Iverdonu, ovih dana ponovo doživljava teror, koji se ovaj put ogleda u krađama identiteta i nemogućnošću glasanja na predstojećim izborima 15. novembra u Bosni i Hercegovini.
Jasna je jedan od nekoliko hiljada Bošnjaka raseljenih po svijetu, koja se našla u problemima, a koji se prema mišljenju njenog muža Suada Ćosića, ne dešavaju slučajno.
Poništena registracija
Ona je proteklih pet izbornih ciklusa uredno ostvarivala svoje glasačko pravo, no tako neće biti 15. novembra ove godine. Jer je Centralna izborna komisija BiH poništila njenu registraciju.
„Masovno i sistemski se Bošnjaci po oprobanom receptu iz entiteta RS i Srbije skidaju sa biračkih spiskova. To je bio i slučaj moje supruge. Dakle, na njeno ime je iz Srbije i entiteta RS registriran neko za glasanje, da bi ona automatski bila skinuta sa spiska, i to bez ikakvog obrazloženja.
Po CIK-u je dovoljno da vi nekoga prijavite sa lažne e-mail adrese i oni odmah brišu ove što zaista postoje i glasaju“, kazao je Suad Ćosić u razgovoru za politicki.ba.
Ćosić se i sam našao u nevoljama, kada je na svoju švicarsku adresu trebao dobiti glasački materijal. Nakon niza prepiski sa CIK-om, uspio je donekle riješiti dio problema.
„Nakon što su neki od mojih sugrađana dobili glasačke listiće shvatio sam da moj i kćerkin nisu stigli. Poslao sam upit CIK-u, tražio da mi objasne šta se dešava, zašto na moju adresu ne stiže glasački materijal? Odgovor su mi poslali 21. oktobra, kao i broj sa kojim mogu da pratim pošiljku. Kasnije sam uspio riješiti problem i dobio sam materijal za glasanje za kćerku i mene“, kaže nam Ćosić.
Obraćao se on i CIK zbog problema sa nemogućnošću glasanja njegove supruge, ali nije dobio odgovora.
„Poslao sam CIK-u žalbu na takvu odluku, ali nikada na nju nisu odgovorili. Ove izbore neće moći glasat jer su umjesto njene uzeli u obzir neku nekompletnu prijavu sa neke nepostojoće adrese bez imalo statističko-logičkih podataka koje oni imaju ili bi trebali imati u bazi podataka“, navodi Ćosić.
Iz CIK-a nisu odgovorili na žalbu, ali jesu na njegov upit o razlozima brisanja Jasmine Ćosić sa spiska za glasanje putem pošte, kazao nam je Suad.
„Prijava na ime Jasna Ćosić je odbijena za glasanje putem pošte, a razlog je što je stiglo više prijava na njeno ime. Na web stranici CIK-a su bili rezultati obrade prijave i imali ste mogućnost žalbe na odluku o dobivanju prijave za gasanje putem pošte“, naveli su iz CIK-a, iako na Suadovu žalbu nisu imali odgovor.
Drastičan pad
Bošnjaci se masovno susreću sa krađama identiteta širom Evrope, a dokaz tome je i broj glasača u Iverdonu registriranih za ove, u odnosu na prošle izbore.
„U ovom gradu živi oko 1.200 Bošnjaka. Za prošle izbore nas je bilo prijavljeno oko 500, a sada imamo po CIK-u, nažalost, svega 150 birača iz pet podrinjskih općina.
Kao koordinator za preregistraciju Bošnjaka u dijelu mjesta gdje živim dobio sam više poziva od poznanika i osoba kojima sam prijavu radio, a koji su me pitali zašto nisu dobili glasački listić. Mnoge prijave koje sam radio bile su odbijene zbog nekih lažnih prijava iz Srbije ili ne znam odakle više“, kazao je Ćosić za naš portal.
Nejasno je zašto se iz CIK-a za glasače putem pošte obavezno traži e-mail i broj telefona uz prijavu, kada to niko ne provjerava, pita se Ćosić.
„Zašto to pišemo ako nas niko ne zove da upita za sumnju, niti kontaktira za bilo šta. Kako je moguće onda postaviti to kao obavezno ako je nepotrebno. Pitam se kakvi su to ljudi i čiji plaćenici da ruše naša prava, u 99 posto slučajeva bošnjačka prava, a da s druge strane ne kontroliraju ništa što dolazi iz Srbije niti ažuriraju spiskove pa se tamo pojavljuju glasački listovi mrtvih osoba“, kaže Ćosić.
U srebreničkom genocidu i drugim zločinima u Podrinju, Ćosić je ostao bez mnogih članova bliže porodice. Navodi da zemlju u kojoj je rođen voli, te da je to razlog zbog kojeg želi glasati.
„Ne želim da budem ni izdajnik zbog šehida koji su dali svoje živote u odbrani i borbi za BiH. Imam pravo i želim i ja svojim glasom da se borim, jer se danas borba vodi samo na širem i drugačijem, diplomatskom frontu“, kaže Ćosić.
Brojne žrtve
Njegov djed je ubijen u 69. godini u Potočarim. Brat je prva žrtva početka genocida u Srebrenici. Poginuo je od granate 6. jula.
„Pored njega još 46 osoba iz uže familije u genocidu sam izgubio. Otac je ratni vojni invalid (RVI) 70 posto, dva puta je ranjavan. Zbog svega toga stalo mi je da glasam jer neću da budem izdajnik svoje zemlje. Za mene je to kao da sin okrene leđa rođenoj majci. Za mene je Bosna druga mati, a ja sam njen sin, koji je neće izdati ni prodati“, poručio je Ćosić.
Centralna izborna komisija (CIK) okončala je slanje glasačkih listića u dijasporu gdje je prvobitno bilo prijavljeno, rekordnih više od 100.000 glasača. Nakon brojnih problema sa krađom identiteta, sa spiska u dijaspori skinuto je gotovo 30.000 birača.
