Predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva je iskazala podršku visokom predstavniku Valentinu Inzku, mogućnosti korištenja "bonskih ovlasti", te je upozorila na potrebu stalnog fokusa svih nivoa vlasti i koordinacije u borbi protiv pandemije koronavirusa.

- Drago nam je da su nastavljene pripreme za Lokalne izbore. Ujedinjeno Kraljevstvo bi naročito željelo pozdraviti sporazum lidera SDA i HDZ-a BiHo održavanju Lokalnih izbora u Mostaru – izjavila je.



 

Također je ukazala na potrebu provedbe odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, naročito onu u predmetu "Sejdić-Finci", a pružila je podršku ostanku stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

- Dijelimo frustraciju visokog predstavnika zbog sistemske prijetnje od nacionalističke retorike podjela, naročito u periodu kada je potrebna veća solidarnost zbog pandemije koronavirusa – izjavila je.

Upozorila je da se mora spriječiti negiranje genocida u Srebrenici, kao i negiranje ostalih ratnih zločina i glorificiranje ratnih zločinaca.

Predstavnik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) je podsjetio na 25. godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, te je upozorio da i dalje postoje izazovi i da politički lideri ne smiju voditi etničke politike iz prošlosti. Kazao je da jačanjem institucija vlasti, borbom protiv korupcije i jačanjem odgovornosti, današnji lideri imaju priliku ispuniti očekivanja građana za budućnost u euroatlantskim integracijama.

- Sjećamo se onih koji su izgubili živote prije 25 godina u srebreničkom genocidu. U julu 1995. je više od 8.000 muškaraca i dječaka ubijeno. Stojimo uz njihove voljene i prijatelje koji nastavljaju tražiti pravdu i podržavamo nastojanja da se poštuje dignitet svih žrtava, uključujući i one koje još uvijek nisu pronađene. Ovaj tužni događaj se ne smije negirati, niti zaboraviti, a svi se moramo potruditi da se Srebrenica nikada ne ponovi– izjavio je.



 

Predstavnik SAD-a je pozvao vlasti u BiH da inteziviraju napore na rješavanju migrantske krize, a iskazao je podršku SAD-a nastavku Operacije ALTHEA.

- Trumpova administracija je privržena pomaganju građanima BiH u njihovom nastojanju da održe mir i u potrazi za slobodnijim, pravedenijim i demokratksim društvom. Vjerujemo da BiH mora ostati na putu evropskih i auroatlantskih integracija – poručio je predstavnik SAD-a.

Predstavnik Njemačke Christoph Heusgen je govorio o etničkim podjelama među učenicima u školama širom BiH, odnosno o fenomenu "dvije škole pod jednim krovom", te je iskazao žaljenje zbog činjenice da mnogi obrazovani mladi ljudi napuštaju zemlju.



 

- Veoma sam sretan da je dobra ministrica u Austriji iz BiH, ali zar ne bi bilo sjajno da je ta osoba ostala ili vratila se u BiH i radila u službi zemlje porijekla – kazao je Heusgen.

Kao razloge za frustraciju je naveo korupciju, nedostatak ekonomskih perspektiva, te izostanak reformi pravosudnog sistema. Pozdravio je sporazum predsjednika SDA i HDZ-a BiH u vezi sa održavanjem Lokalnih izbora u Mostaru.

- Pozdravljamo rad Ustavnog suda BiH. On je veoma važan instrument kreiran u Dejtonu – izjavio je Heusgen, iskazavši podršku ostanku stranih sudija i nezadovoljstvo zbog kritika i pokušaja njihovog uklanjanja.

Podsjetio je i na retoriku podjela koja je prisutna u BiH, naglasivši da ona onemogućava proces pomirenja u BiH.

- Glorificiranje ratnih zločinaca je grozno. Nazvati studentski dom po osuđenom ratnom zločincu je neprihvatljivo, kao i organiziranje mise za ratnog zločinca. Podržavam ono što je visoki predstavnik predložio, te da BiH usvoji zakon o zabrani negiranja genocida – izjavio je njemački predstavnik.

Najduže izlaganje je imao predstavnik Rusije Nebenzia Vassily Alekseevich, koji je kazao da je Rusija jedan od garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te jednakost tri konstitutivna naroda i dva entiteta.

Kazao je da osnovi Dejtonskog mirovnog sporazuma ostaju relevantni, te da ga je potrebno očuvati.



 

- Pokušavati uništiti sistem bi moglo nositi ozbiljne posljedice, ne samo za Balkan već i za cijelu Evropu – poručio je Alekseevich.

Ocijenio je da je sigurnosna situacija u BiH stabilna, da nije prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti, ali da se pogoršavaju međuetnički odnosi, te da se bilježi pad u međusobnom razumijevanju i političkom dijalogu.

- To je posljedica jačanja želje nekih bosanskih zvaničnika da promijene dejtonsku arhitekturu prema centralizaciji i unutarnoj državi. To je proces kojeg podržavaju i neke međunarodne sile – izjavio je ruski predstavnik.

Svaka promjena postojeće ustavne strukture je, dodaje, moguća isključivo dogovorom tri naroda. Govoreći o izmjenama Izbornog zakona o reforme pravosuđa, kazao je da ona mora biti u interesu svih naroda u BiH.

- Međunarodna zajednica bi trebala imati trezvenu procjenu stanja u BiH na temelju stvarne situacije umjesto na jednostranoj politici., poštujući legitimne aspiracije svih naroda i suzdržavajući se od pritisaka na njihove predstavnike. Jednostrane sankcije kao politički instrument su neprihvatljive iz perspektive međunarodnog prava i očekujemo da će postojati konstruktivan međunarodni napor kako bi se pomoglo pomirenju u BiH – izjavio je Alekseevich.

Kritizirao je visokog predstavnika zbog, kako je kazao, subjektivnog izvještaja koji je veoma udaljen od stvarnosti, te je kritizirao ocjenu o političkim predstavnicima srpskog i hrvatskog naroda kao prijetnjama Dejtonskom mirovnom sporazumu.

- Visoki predstavnik pokušava uplašiti međunarodnu zajednicu, ignorirajući stvarnu situaciju. Kao alternativu mi predlažemo da se članice Vijeća sigurnosti upoznaju sa izvještajem Vlade RS-a – izjavio je ruski predstavnik.

Usprotivio se i ocjenu da BiH treba nastaviti euroatlantski put, odnosno nastaviti put ka članstvu u NATO-u, što je, smatra, u suprotnosti sa stavovima entiteta i konstitutivnih naroda. Kazao je da je vrijeme da se razmotri zatvaranje OHR-a.

- Ne možemo ovdje razgovarati o bilo kakvim specijalnim alatima za visokog predstavnika – dodao je ruski predstavnik.

Njemački predstavnik Christoph Heusgen je kritizirao istup ruskog predstavnika, naročito u kontekstu kritika na račun visokog predstavnika.

- U njegovoj izjavi nisam čuo ništa o tome da je Dodik nazvao studentski dom po Radovanu Karadžiću, osuđenom ratnom zločincu odgovornim za smrt 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici – izjavio je Heusgen.

Alekseevich je kazao da ne razumije šta je iznenađujuće u njegovoj izjavi, te je poručio da je odnos prema visokom predstavniku nepromijenjen i da je njegova izjava čak bila blaga.

- Njegova uloga (visokog predstavnika, op.a.) je prepreka za zemlju – izjavio je ruski predstavnik, najavljujući da će se o ulozi visokog predstavnika govoriti na narednom sastanku Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC).

Predstavnik Hrvatske je poručio da je sigurna i prosperitetna BiH ključna za region i Evropu, te da će Hrvatska snažno podržavati BiH na putu ka EU. Spomenuo je i jednakopravnost svih naroda u BiH.



 

- BiH mora uložiti značajan napor kako bi napredovala na putu – ocijenio je predstavnik susjedne Hrvatske.

Poručio je da je jednakost tri konstituvnih naroda ključna za BiH, da se Srbi mogu osloniti na entitet RS, Bošnjaci na brojnost, a Hrvati na institucionalnu jednakopravnost koju im se, tvrdi, uskraćuje.

- Ključno je posvetiti se Izbornom zakonu. U tom smislu potrebno je naglasiti važnost političkog dogovora – izjavio je, pozivajući se na postignuti sporazum predsjednika SDA i HDZ-a BiH iz juna ove godine, kojim su utvrđeni politički principi vezani za provedbu relevantnih presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

Predstavnica Republike Srbije je ukazala na potrebu jačanja saradnje između Srbije i BiH u kontekstu borbe protiv koronavirusa, ali i u jačanju ekonomskih veza.

- Srbija nastavlja promovirati dobre odnose sa BiH i u prevazilaženju prošlosti – izjavila je.



 

Srbija, tvrdi, podržava evropski put BiH i pozdravlja napredak postignut na tom putu. Ističe da je BiH za Srbiju ključni regionalni partner, te je ukazala na važnost infrastrukturnih projekata, poput graničnih prijelaza i novog aerodroma u Trebinju.

- Srbija je uložila značajne napore u stabilizaciju regije. Pozicija moje zemlje po pitanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta je kristalno jasna. Poštujemo BiH kao državu sa dva entiteta – izjavila je.

Kazala je da poštuje namjere država po pitanju članstva u međunarodnim organizacijama, te da će podržati svaku odluku koju donesu sva tri konstitutivna naroda.

Inzko je u svom završenom obraćanju kazao ruskom predstavniku da njegova namjera nije da ostane zauvijek u BiH, te da bilo kakva odluka o gašenju OHR-a mora biti zasnovana na ispunjavanju uvjeta.

- Kada se sve to uradi, sa zadovoljstvom ću napustiti BiH. Bit će moj uspjeh ako zatvorim OHR – izjavio je Inzko.

Naglasio je da OHR "polako umire" zbog ograničavanja budžeta, a samim tim i broja osoblja.

- Možete li zamisliti da u vašem ustavnom sudu od devet sudija četiri nisu imenovane – kazao je Inzko obraćajući se ruskom predstavniku, a komentirajući situaciju u Ustavnom sudu FBiH, koji je nepopunjen zbog blokada HDZ-a BiH, odnosno predsjednika FBiH Marinka Čavare.

Kazao je da nije kritizirao entitet RS, ali da jeste kritizirao neke zvaničnike. Objasnio je da Vlada RS-a nema pravo dostavljati izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a, te ga je nazvao "nečijim izvještajem koji se šalje u New York". Dodao je da regije ne mogu slati izvještaje UN-u.

Po pitanju euroatlantskih integracija, podsjetio je da dolazi iz vojno neutralne države i da mu zadatak nije da propagira put u NATO, ali da je to obaveza koju je BiH sama sebi nametnula.

- Možda sada neko u RS-u nije za put u NATO, ali se u tom slučaju treba promijeniti Zakon o odbrani – pojasnio je Inzko.

Govoreći o glorificiranju ratnih zločinaca, izrazio je sumnju da se to radi i u Evropskoj uniji, što je ustvrdio ruski predstavnik. Ponovio je da je Dodik bio koristan u prvih deset godina, te da je 2008. godine u televizijskom gostovanju priznavao genocid u Srebrenici, ali da je poslije "promijenio mišljenje". Naglasio je i Dodikovu ulogu u uspostavljanju Suda BiH, reformi Vijeća ministara BiH, te je iskazao nadu da će ponovo biti kooperativan.

- Postoji jedna razlika. U FBiH nemate političare koji dovode u pitanje državnost. Dodik, nažalost, je u nekoliko navrata rekao da je njegova prijestolnica Beograd, da postoje dvije srpske države. Žao mi je, ali nadam se da će sljedeći put, za šest mjeseci, biti dobrih vijesti iz RS-a – poručio je Inzko.