Topništvo, helikopteri, mobilizacija… Armenija i Azerbajdžan proglasili su ratno stanje dok traju žestoke borbe za Gorski Karabah. To bi mogla biti najjača eskalacija od rata za spornu regiju devedesetih godina.
U centru Erevana, glavnoga grada Jermenije, skupljaju se ljudi spremni ići na frontu, prenosi dopisnik DW-a s lica mjesta. U nedelju je predsjednik vlade te zemlje Nikol Pašinjan objavio da su oborena dva azerbejdžanska vojna helikoptera i tri bespilotne letjelice, kao i da su uništena tri tenka.
Nije bilo moguće iz neovisnih izvora utvrditi je li to djelovala armenska vojska ili pobunjenici u samoproglašenoj Republici Nagorno-Karabah, području koje se službeno nalazi u Azerbejdžanu, ali je pod kontrolom tamošnjih Jermenaca koji čine većinu stanovništva toga područja.
Tokom noći i u ponedjeljak nastavljena je razmjena topničke vatre. Prema izjavama dužnosnika obiju zemalja i izvorima iz redova pobunjenika, u dva dana je stradalo najmanje 46 osoba, među kojima ima i civila.
Prema pobunjenicima, azerbejdžanska vojska je bombardirala regiju u nedjelju ujutro, posebno glavni grad toga područja Stepanakert.
- Tako nešto se nije dogodilo od devedesetih, kaže dopisnica njemačkog javnog servisa ARD Silvia Stöber za DW.
Ministarstvo odbrane u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu je priopćilo da je u pitanu „protuofenziva kako bi se zaustavile armenske vojne aktivnosti i osigurala sigurnost stanovništva“.
U obje zemlje je proglašeno ratno stanje i počela je mobilizacija.
- Na rubu smo totalnog rata u Južnom Kavkazu koji bi mogao imati nepredvidive posljedice, napisao je premijer Pašinjan na Twitteru.
- Spremni smo za taj rat.
Novinarka Stöber kaže da Rusija i Turska, podržavajući prva Jermeniju, a druga Azerbejdžan, raspiruju konflikt dviju bivših sovjetskih republika.
- Vodstvo Azerbajdžana možda ima više motivacije da sukob eskalira jer ima snažnu podršku Turske. S druge strane, uvoz ruskog oružja u Jermeniju znači da će se sukob vjerojatno nastaviti“, navodi ona.
- Tenzije traju godinama“, kaže Stöber. „Obje strane su u lošoj ekonomskoj i političkoj situaciji i obje vlasti pokušavaju okupiti narod iza sebe. Koriste svaki povod da skrenu pozornost s domaćih problema.“
Njemački šef diplomacije Heiko Maas pozvao je obje strane da „odmah prekinu borbena djelovanja i posebno granatiranje sela i gradova“.
