”U strukturi javnog duga BiH, učešće FBiH iznosi 50 posto, RS 49 posto, a preostalih jedan posto odnosi se na javni dug institucija BiH i Distrikta Brčko. Iako su na kraju 2022. godine FBiH i RS imali skoro identičan nominalni iznos javnog duga, zbog znatno većeg BDP-a u FBiH u odnosu na BDP u drugom entitetu, realna zaduženost FBiH je znatno manja u usporedbi sa RS”, pojasnio je Bakić.
On je istaknuo i da u strukturi javnog duga Federacije BiH dominira vanjski dug koji je zbog dobre ročnosti i povoljnih kamatnih stopa najvećim dijelom ugovoren kod međunarodnih financijskih institucija. To su Europska investicijska banka, Međunarodna asocijacija za razvoj, Međunarodna banka za obnovu i razvoj, Europska banka za obnovu i razvoj, te drugi multilateralni i bilateralni kreditori.
”Izuzev zaduženja kod MMF-a i Europske komisije, svi vanjski krediti Federacije BiH su namijenjeni za kapitalne investicije u ključnim sektorima kao što su transport, odnosno putna infrastruktura, energija, vodoprivreda i odvodnja otpadnih voda, zaštita okoliša i poljoprivreda, te razvojni projekti kojima je cilj podrška zapošljavanju, malim i srednjim poduzećima, i slično”, rekao je Bakić.
Kazao je i da je Vlada Federacije BiH, zahvaljujući dobrom fiskalnom upravljanju i strogoj kontroli rashoda u proteklim godinama osigurala rezervu likvidnosti na razini koja joj omogućava da se i u slučaju kratkoročnih poremećaja novčanih tokova, tekuće obaveze uredno izmiruju.
”Stoga nije ni bilo zaduživanja u svrhu izmirenja tekućih obaveza. Također, uzimajući u obzir postojeću strukturu i nizak nivo javnog duga, Federacija BiH ima značajan potencijal i za nova zaduživanja za realizaciju prioritetnih kapitalnih investicija i razvojnih projekata”, istakao je Bakić.
Zaduživanja Kada je u pitanju zaduživanje na domaćem tržištu, Bakić kaže da se Vlada FBiH isključivo zadužuje izdavanjem trezorskih zapisa i obveznica. ”Pri tome se posebno vodi računa o potencijalu domaćeg tržišta kapitala, riziku refinanciranja, izloženosti investitora prema Vladi FBiH, likvidnosti trezora i nizu drugih faktora koji se moraju uvažiti s ciljem optimizacije ukupnog portfolija javnog duga FBiH.
Ovakva politika zaduživanja davala je dobre rezultate koji se ogledaju u uspješnosti aukcija vrijednosnih papira Federacije i niskih kamatnih stopa, odnosno troškova zaduživanja. Gledajući rezultate dosadašnjih aukcija, RS se zadužuje po duplo većim kamatnim stopama u odnosu na FBiH”, naveo je Bakić. Također, pojasnio je i da na kreditni rejting Bosne i Hercegovine utiče puno faktora.
”Jedan od njih je svakako stanje javnih financija, odnosno nivo i struktura javnog duga zemlje. Stabilne javne financije Federacije BiH, uz nizak nivo, te dobru ročnu i kamatnu strukturu javnog duga pozitivno utiču na očuvanje kreditnog rejtinga BiH”, naglasio je pomoćnik federalne ministrice financija za upravljanje dugom Samir Bakić u razgovoru za Fenu.