Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, muftija Dedović boravio je u posjeti malobrojnoj bošnjačkoj populaciji u Neumu, Ivanici i Trebinju.

 

Tokom susreta s mještanima sela Rabrani u neumskom zaleđu, muftija Dedović ih je ohrabrio da nastave ustrajavati u svojim plemenitim namjerama očuvanja kućnog praga i svih identitetskih vrijednosti.

 

Poručio im je da kroz iskušenja, s kojima su trenutno suočeni, ostanu dostojanstveni i posvećeni ostvarenju svih svojih prava i sloboda, kako onih u domenu ukupnih društveno-političkih odnosa, jednako tako i u zadovoljenju svojih vjerskih prava.

 

Kontinuitet slobode

 

- Kao i prošle godine došao sam Rabrane da našim Bošnjacima, i svim građanima Bosne i Hercegovine, žiteljima svih naroda, čestitam ovaj važan datum, kojim je potvrđena obnovljena višestoljetna nezavisnost i kojim je potvrđen kontinuitet naše države - kazao je muftija, dodavši kako ovakva mjesta i rubne zajednice zaslužuju posebnu pažnju i poštovanje.

 

Muftija je ukazao na činjenicu da se Bošnjaci ovih područja osjećaju ostavljenim i zaboravljenim, iako u kapacitetu koji imaju i svojim skromnim načinom života odvažno i srčano nose bajrak državnosti i državotvornosti Bosne i Hercegovine.

 

- Oni su neizbrisiv i uvjerljiv argument da na ovim prostorima živi naša država, žive njeni građani koji se u ovakvom administrativno-teritorijalnom uređenju nose s brojnim poteškoćama, ograničenjima i pritiscima u kojim im se uskraćuju njihova prava, a jedno od tih, koje je temeljno u aktuelnom civilizacijskom trenutku, je pravo na slobodu vjere.

 

To pravo se pokušava ovdje zaustaviti gdje stoljećima egzistira Tucakovića džamija, koja je temelj našeg identiteta, kulture i postojanja. Procesi koji to pokušavaju zaustaviti su neprihvatljivi, necivilizacijski i protivni su svim vrijednostima kojima poziva uljudan i pravdoljubiv svijet - istakao je muftija Dedović.

 

Želja za povratkom i dostojnim ljudskim životom, raditi i graditi na baštini svojih predaka, kod mještana sela Rabrana neugasiva je, i, čini se, iz dana u dan sve veća.

 

U proteklih 30-tak godina gasili su je povremeno, i periodično. Svaki slobodan trenutak između egzistencijalnih obaveza koristili su u smiraju primordijalnih vrijednosti rodnog zavičaja. Od nekada stotinjak stanovnika, danas ih je ovdje stalno 20-tak.

 

Adaptacije Tucakovića džamije i pritisci na mještane

 

Isprekidanim glasom visokih tonova, kojeg u bujicama preplave emocije, četrdesetogodišnji Almir Tucaković, kao da izgovara najsvetiju zakletvu, priča kako ga vrijeđa administrativna kategorija stanovnici sa stalnim mjestom boravka.

 

- Ima nas mnogo više. Rat nas je rastjerao na mnoge adrese, i nerado tamo zarađujemo za život, ali svako od nas svaki slobodan trenutak provodi ovdje. Ima nas mnogo više već što se to želi predstaviti u javnosti da ih je samo 15 - naglasio je on.

 

Izgradnjom brze ceste Stolac - Neum i mještanima Rabrana su se otvorile nove perspektive, i, nimalo svojim voljom i zaslugama, došli su u žižu interesovanja brojnih turista koji posjećuju njihovo selo, najčešće zbog potrebe da, dok su na ljetovanju u Neumu, obave džuma-namaz.

 

U takvom ambijentu mještani, suočeni sa stidom što ne mogu, ponajprije sebi, a potom i svojim gostima ponuditi bolje uslove da u potpunosti dožive svoje vjerske obrede, i bježeći od pogleda sažaljenja, odlučili su adaptirati višestoljetnu džamiju, ukloniti porozne i ruinirane betonske ograde, urediti džamijsku avliju, prilagoditi abdesthanu.

 

- Došli smo na ideju adaptacije i minimalnog proširenja džamije kojoj ćemo joj dograditi pripadajući simbol - munaru. Ne radimo nikakvu kaubojsku gradnju - energično je naglasio on.

 

Ono što ih posebno uznemirava je činjenica da je cijela džamijska avlija oduvijek bila vakufska i da su je svi tako doživljavali i tako se prema njoj odnosili.

 

Nemaju odgovora kako je i kada cijela ta parcela u gruntovnim knjigama dobila drugačiji pravni tretman neke vrste javnog dobra ili državne imovine, jer je tamo kao vlasništvo Islamske zajednice upisan samo objekat džamije sa skromnom dvocifrenom kvadraturom.

 

Ni mekteb koji je tu više od jednog stoljeća, ni abdesthana koja je davno izgrađena, nisu ucrtani na validan način.

 

- Mi smo tri puta podnosili zahtjeve prema Općini Neum za legalnu gradnju, ali smo naišli na barijere. Prvi put smo imali navodno nepotpunu dokumentaciju, pa smo je dopunili. Drugi put su nam odgovorili da je zahtjeva preuranjen. Treći put su nas uvjeravali da će za ovo područje biti donesen regulacioni plan. Ne razumijem se u to, ali su nam rekli da će, navodno, tada biti obuhvaćena i naše selo. Sve vrijeme su nas odugovlačili i mi smo počeli s adaptacijom - dodao je on.

 

Osim zabrane adaptacije džamije, općinske inspekcije su im zabranili da nastave s asfaltiranjem priključnog puta do brze ceste, jer, navodno nisu dobili potrebna rješenja nadležnih službi.

 

Mještani s gorčinom razumijevaju takve argumentacije, jer su sva druga sela s hrvatskim stanovništvom dobila dostojne putne komunikacije do ceste. Čak nisu morali tražiti nikakve dozvole, to je, kako Bog zapovijeda, i ljudski zakoni nalažu, za njih uradila Općina.

 

Mjesto razgovora i susreta

 

- Izgradili smo što smo izgradili. Sada imamo velike probleme s općinskim inspekcijama koje konstantno zabranjuju adaptaciju. Ovdje nema ništa nelegalnog i ovdje ne može biti nikakve nelegalnosti. Džamija postoji stoljećima i kako će biti nelegalnosti. Sve što radimo u okviru je džamijskog zida - tvrdi Almir.

 

Intervencije općinskih inspekcija i policijskih organa koje su posljednjih dana uzimale izjave od mještana, Ramiz Tucaković smatra jednim vidom diskriminacije i pritiska na lokalno stanovništvo.

 

- Mi smo ovdje duže od 400 godina i nikada nismo imali problema s komšilukom, i sad kad smo mi sebi htjeli napraviti džamiju kakvu mi želimo i urediti selo kako i dolikuje, odjednom se postavljaju razna pitanja. Pitaju se u naše ime što će nam džamija, što će nam asfalt kad nas u glasinama nema puno. Devedesetih godina ovdje je živjelo više od stotinu čeljadi, a niko se ne pita gdje su oni i zašto otišli. Ovdje rođak rođaka nije vidio 30 godina i mi smo htjeli da uredimo selo kako treba i da se barem jednom godišnje napravimo sebi proslavu, jedna mevlud pa da se tu rahat susretnemo i popričamo, da se ne zaboravimo. Pogledajte svetište "Kraljice mira", kako je lijepo kad se svake godine naše komšije sastanu. Odem i ja, imam svoje prijatelje, susretnem se s njima i sretni se ispričamo - objasnio je Tucaković.

 

S nevjericom komentira inicijative načelnika Općine koji se nije udostojio da posjeti mještane Rabrana i da s njima u duhu suživota i tolerancije porazgovara o svim njihovim potrebama.

 

Umjesto toga suočavaju se s pritiscima policijskih inspektora, koji im pokušavaju uzeti izjave za pripremu krivičnih prijava, jer je, navodno, došlo do povrede službenog pečata općinske inspekcije.

 

- Prošlog petka su nam došli tačno pred džuma-namaz - naglasio je on, dodavši kako se on tih razgovora ne plaši i kako ga niko ne može zastrašiti da u miru i dobroj volji nastaviti živjeti u svom rodnom selu.

 

Svi koji dođu ovdje dobro su nam došli

 

I Ejub Tucaković je naglasio kako je rekonstrukcija džamije bila neophodna, jer je to sasvim prirodan proces.

 

- Mi smo emotivno vezani za ovaj objekat, a on posljednjih godina nije zadovoljavao naše potrebe. Ne znam kome i zašto smeta ta adaptacija. Sada se radi izgradnja nove zgrade Općine što je sasvim normalno. Stara zgrada je bila ruglo i sasvim je normalno da nije zadovoljavala potrebe za normalno funkcioniranje općinske administracije. I mi ovdje hoćemo da imamo dostojan objekat gdje se može obaviti vjerski obred i pripreme za obred. Imamo pritisaka u posljednje vrijeme. Neka radi svako svoj posao, a mi imamo nijjet da ovaj objekat završimo do kraja. Svi koji dođu ovdje dobro su nam došli - kazao je Ejub Tucaković.

 

On podršku bosanskohercegovačke javnosti doživljava iznimno dragocjenom.

 

Podršku su im pružili i predstavnici međunarodne zajednice, prije svih OSCE-a, Odbusmena i Misije EFOR-a.

 

Izrazio je nadu da će i općinska administracija pokazati dobru volju i da će cijeli ovaj košmarni proces dobiti sretnu završnicu.

 

Bez imalo gorčine, Ejub podsjeća da Bošnjaci u Rabranima nakon povratka 2001. godine, koji je finansiran od strane Evropske unije i Vlade Malezije, skoro nikakvu pomoć nisu dobili niti od općinskih niti kantonalnih, federalnih i državnih institucija.

 

- Jedinu pomoć koju sam ja imao je pomoć bivšeg načelnika Neuma Matuška koji mi je na svaki zahtjev davao jednokratnu novčanu pomoć da mogu djecu svaki dan voziti u Stolac u školu - naglasio je Tucaković.

 

Općinska administracija, i prema mišljenju mostarskog muftije Salem-ef. Dedovića, zadržavanjem procesa izdavanja potrebnih saglasnosti je poslala poruku da oni to ne žele riješiti.

 

- Nema pravo nadležna vlast raditi ovim ljudima u ovom trenutku. Ona nije riješila problem, nije riješila pitanje i njihov zahtjev i ne može sada doći ovdje i tražiti od ni neka izjašnjenja. Nije do ovih ljudi. Do onih je koji su trebali raditi po proceduru, zakonu riješiti ovo pitanje. Mi smo bili dovoljno strpljivi i ispoštovali smo nadležne procedure. Ispoštovano je sve što je trebalo biti. S druge strane to nije i zato dižemo glas protiv ovoga što se dešava. Ovo je neprihvatljivo i ovo treba prestati. Ovo pitanje treba podvesti pod pravne i legalne okvire, a ne od ovoga praviti politiku, ne politizirati ga. To je neprihvatljivo. Mi od početka nismo željeli da ovo pitanje dobije bilo kakav drugi kontekst mimo ovog pravno, zakonskog i regularnog puta. Neko uporno želi da to ističe, tome svjedočimo.

 

Naše opredjeljenje je, jer je to naša ljudska, patriotska, državotvorna obaveza, stati uz ove ljude i dati im podršku, očekujući da će se i drugi nadležni, čiji je ovo posao i pozvanje, odlučno uključiti u ovo pitanje, kako bi konačno bilo finalizirano - poručio je muftija Dedović.

 

Pogled s Ivanice

 

Loši vremenski uslovi, obilne padavine i hladno vrijeme, ali i radni dan u Dubrovniku utjecali na činjenicu da se mali broj Bošnjaka koji su porodično ili poslovno vezani za Ivanicu susretne sa muftijom.

 

U vakufskom kompleksu na Ivanici, koji je u vlasništvu Medžlisa Gacko, udaljenom svega stotinjak metara od graničnog prelaza Bosne i Hercegovine i Hrvatske, delegaciju Muftijstva mostarskog dočekali su predsjednik i sekretar Medžlisa Dubrovnik Emir Spahić i Fehim Vukotić, glavni imam Medžlisa Gacko i njegova supruga mualima Mirzada.

 

Susret je počeo dirljivom scenom u kojoj je glavnu ulogu imala osmogodišnja Asja Dedić, učenica Osnovne škole na Ivanici. Uprkos teškim vremenskim uslovima, njen babo ju je dovezao do vakufske zgrade, a ona je još iz auta počela mahati likovnim radom sa zastavom Bosne i Hercegovine nacrtanom na školskom bloku. Iako je kiša skroz skvasila papir, ona je ponosno svoj rad uručila muftiji i kazala kako je tu želju u sebi brižno osjećala dok je radila na njemu.

 

Ivanica je, moglo bi se reći, potpuno nenadano došla u fokus interesovanja Islamske zajednice u Gacku. Kao kompenzaciju za oduzeto zemljište u procesu eksproprijacije rudnika Gacko 2017. godine, Medžlis Gacko je kupio nekretnine na Ivanici, izradio projekat unapređenja vakufskog kompleksa i planove njegove upotrebe.

 

U tim nastojanjima ukazale su se potrebe angažmana, ali i dobrohotnosti čelnih ljudi Medžlisa Gacko, Medžlisa Dubrovnik i stanovnika u ovom mjestu. Naime, Ivanica se pokazala kao najsretnije rješenje za stanovanje brojnim radnicima koji su iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine našli posao u Dubrovniku i tamo doveli svoje porodice.

 

Fehim Vukotić, zahvalan što imaju punu podršku mostarskog muftije Salem-ef. Dedovića, naglasio je da se ovdje tokom ljeta okupi veliki broj Bošnjaka koji imaju i potrebe za nekom vrstom organiziranog vjerskog života.

 

- Imovinu na Ivanici ima nekoliko stotina Bošnjaka i vrijeme odmora ovdje provode - kazao je Sadet-ef. Bilalić, glavni imam medžlisa Gacko i Bileća.

 

Vakufski kompleks, prema njegovim riječima, pruža idealne prilike za organizacijom edukativnih, rekreativnih sadržaja brojnim organizacijama, udruženjima kao i odjelima i službama ustanova Islamske zajednice, čime bi bio olakšan rad Medžlisa Gacko.

 

Osnovnu školu na Ivanici pohađaju i bošnjačka djeca, gdje Mirzada Bilalić drži časove islamske vjeronauke.

 

- Škola na Ivanici ima tri učenika bošnjačke nacionalnosti. Nastava se izvodi po federalnom nastavnom planu i programu. Imamo dvije učiteljice i tri vjeroučitelja. Saradnja s kolegama je otvorena i uvijek izlazimo u susret jedni drugima - rekla nam je Bilalić.

 

0-6.jpeg - Muftija mostarski u posjeti Bošnjacima Neuma, Ivanjice i Trebinja: Za Islamsku zajednicu Bošnjaci u rubnim krajevima su važni
U planovima rada istakla je aktivnosti na organizaciji obilježavanja vjerskih blagdana, a uskoro će biti otvoren i dječiji vrtić.

 

U zgradi Medžlisa Trebinje muftija mostarski Salem-ef. Dedović susreo se i s Bošnjacima u ovom gradu.

 

U vrlo otvorenom razgovoru dotakli su se svih važnih tema iz njihove svakodnevice, od egzistencijalnih pitanja, saradnje s lokalnom zajednicom, unaprjeđenja vakufske imovine, organizacije vjerskog života, ali i pitanjima izvan domena djelovanja Islamske zajednice koja se odnose na državne, kulturne, obrazovne ustanove i institucije u našoj zemlji.

 

Dvosmjerna medijska pažnja

 

S posebno gorčinom su prokomentirali da se Dan nezavisnosti u Bosni i Hercegovini obilježava slavljenički, prigodnim svečanim programima, akademijama, posjetima, a oni su svega toga lišeni kao da ih se ne doživljava dijelom cjeline i kao da su zaboravljeni od svih.

 

Faruk Tičić je zahvalan muftiji da je na ovaj dan došao među Bošnjake Trebinja, jer ovaj dan mnogo znači za Bosnu i Hercegovinu.

 

- Muftija je uvijek s nama i danas smo govorili i o tome šta treba da se uradi u budućnosti, da nas posjećuju zvaničnici iz svih sfera društvenog i javnog života, da nam prenesu svoje obaveze, da nam iznesu svoje mišljenje o budućnosti i opstanku Bošnjaka u Trebinju - istakao je Tičić.

 

S nostalgijom primjećuje da bi bilo više već potrebno da se u Trebinju u povodu ovog važnog datuma organizira neki svečani, kulturno umjetnički program, jer bi im na taj način bila posvećena pažnja i dalo bi im se na značaju da zaista i zbiljski pripadaju Bosni i Hercegovini.

 

Muamer Alijagić prvi put je imao priliku razgovarati sa muftijom i nije krio svoje zadovoljstvo.

 

Kao i Tičić, smatra da bi bilo dobro da ih češće s povodima i bez posjećuju politički predstavnici i nosioci državnih funkcija da im pomognu svojim savjetima.

 

- Mi smo na nekoj margini i ovdje smo manjina. Ne bih želio da se i moji unuci suočavaju s izazovima s kojima smo se mi suočavali - naglasio je Alijagić.

 

Kao najefikasniji vid podrške uočava u dvosmjernoj medijskoj podršci, tako da mogu biti reprezentirani u javnosti ali i da ih se tretira u javnim istupima bosanskohercegovačkih zvaničnika, kako bi lakše prevazilazili propuste ili nemarnost gradske administracije u običnim upravnim postupcima vezanim za imovinu ili druge administrativne proceduralnosti.

 

- Jednostavno kad ti se pozovu na neki njihov modus i odugovlače s procesom u nama stvara ručan osjećaj, maltene, kao da smo stranci u rodom gradu - prokomentirao je Alijagić, poručivši kako je puno toga u nadležnosti vlasti u Sarajevu.

 

S više optimizma o općim uslovima u Gradu govorio je predsjednik Medžlisa Trebinje Miralem Hadžimahović, ocijenivši da situacija ide u pozitivnom smjeru.

 

- Moglo bi više. Mi u Islamskoj zajednice radimo koliko nam mogućnosti dozvoljavaju. Mi imamo solidnu saradnju s gradonačelnikom. Međutim, ona bi trebala biti revnosnije. Budžet Grada u prošloj godini bio je 40 miliona KM. Nama su 31. decembra u 12.00 sati uplatili ono što nas sljeduje - kazao nam je Hadžimahović.

 

Podsjetio je na do sada uložene napore i ostvarena rezultate u obnovi porušene infrastrukture i održavanju vjerskih objekata, kao i na tek realizirane projekte, među kojima su obnova džamije u Kotezima i stavljanje u funkciju vakufske kuće u centru Starog grada.

 

Bošnjaci izvan dnevnog reda

 

Posjeta Neumu, Ivanici i Trebinju na državni praznik, prema ocjeni mostarskog muftija, iznimno je važna jer se tako skreće pažnja na rubne dijelove Bosne i Hercegovine i na ustrajavanje ovdašnjeg čovjeka.

 

- Za nas kao Islamsku zajednicu, bez obzira na broj ljudi, oni su važni, bitni i dio su misije Islamske zajednice u svakom pogledu. To smo svih ovih godina tako posmatrali i tako se odnosili - poručio je muftija.

 

Potcrtao je kako je Trebinje grad s bogatom historijom i raskošnom kulturom Bošnjaka.

 

- Najpravilnije je i najadekvatnije je danas biti ovdje i čuti glas ovih ljudi koji najdirektnije dijele sudbinu života i čuti ono s čime se suočavaju. Danas smo htjeli da ovom posjetom ponovo vratimo ove krajeve na dnevni red naše zbilje. Dugo su van ozbiljnih promišljanja kod ljudi na odgovornim mjestima u našoj državi. Mislim da se ta paradigma treba mijenjati.

 

Ovim ljudima treba doći. Čuti ih, ohrabriti. Treba gledati na koji način se može odvijati život u punom kapacitetu, da se stvaraju pretpostavke za budućnost Bošnjaka u ovim krajevima - naglasio je muftija.

 

On je čestitao Izvršnom odboru Medžlisa na postignutim rezultatima, izrazivši još jednom nadu da će i druge institucije koje brinu o identitetu Bošnjaka u punom smislu te riječi budu prisutne, i u Trebinju i na Ivanici i u Neumu.

 

(Hasan Eminović / Preporod.info)