Mahmuzić je za UNU kazao da banke trenutno nemaju tržišni razlog za dizanje kamatnih stopa.
Većina banaka u BiH u proteklim mjesecima obavijestila je svoje korisnike o neminovnom rastu kamatne stope na već odobrene kredite.
Udar na džepove građana nije zaustavljen samo na rastu kamatne stope, ogleda se i u vidu povećanja naknada za bankarske usluge, a izmijenjene su i naknade za plaćanje m-ba i e-ba usluga i to za sto posto. Mijenjaju se i cijene usluga za transakcije unutar banaka, ali i prema drugim bankama, kao i naknade za plaćanje u KM putem trajnih naloga.
Banke u BiH pravdaju rast kamate, rastom EURIBOR-a. Podsjećamo, EURIBOR je od 2015. godine bio u padu, jedno vrijeme je čak bio i negativan. Međutim, od jula prošle godine raste usljed mjera Evropske centralne banke koja pokušava da obuzda inflacju. Tako je EURIBOR 1. jula bio 0,238 posto, a od 1. januara ove godine je već 2,732 posto.
Šta mogu institucije
Ovim povodom kontaktirali smo direktora Agencije za bankarstvo FBiH Jasmina Mahmuzića.
Na početku našeg razgovora Mahmuzić je za UNU kazao da banke trenutno nemaju tržišni razlog za dizanje kamatnih stopa, a ako su građani dobili takva obavještenja onda se radi o realizaciji individualnih politika banaka.
“Ako gledamo u kontekstu povećanja referentne kamatne stope Evropske centralne banke i povećanje EURIBOR-a kao posljedicu, dakle ECB diže referentne kamatne stope na depozit. Ono povećanje EURIBOR-a je posljedica povećanja cijene depozita. A depoziti u BiH su vrlo stabilni i nema povećanja cijene depozita, tako da, trenutno govorim, tržišno ne postoji razlog za povećanje kamata. Ono što ja mogu reći građanima jeste da u FBiH posluje 13 banaka, a sve banke ne rade po istom poslovnom modelu. Najbolji pristup jeste da sami klijenti ocijene koje su to banke koje pokušavaju u ovom momentu, možda, napraviti ekstra profit u vremenu kada to ne bi trebalo da rade”, kaže Mahmuzić.
Dodao je da su u okviru njihovih nadležnosti i zakonskih ovlaštenja donijeli određene odluke, te kako Agencija, kao ni bilo koji regulator u svijetu i Evropi, nema mogućnost administrativne regulacije kamatnih stopa na kredite.
“Pokušali smo da obeshrabrimo banke da dižu kamatne stope iznad neke određene granice za koju smo smatrali da je prihvatljiva i da bi mogla ugroziti stabilnost bankarskog sektora. S tim u vezi smo donijeli odgovarajuće odluke i imali smo mirovanje kamatnih stopa. Nažalost, prema onome što su nam klijenti javili i za šta imamo povratnu informaciju s terena, ponovo imamo najave da bi određene banke mogle najaviti povećanja koja možda nisu materijalno značajna, ali su administrativno vrlo zahtjevna za klijente. Naravno, mi ćemo kao regulator i supervizor reagovati na odgovarajući način, u skladu s našim ovlaštenjima i zakonskim obavezama koje imamo”, naglasio je Mahmuzić.
Prema njegovim riječima, bankarski sektor je vrlo stabilan i otporan čak i na udare koji se dešavaju izvan EU.
Novo povećanje
Međutim, ovih dana, Raiffeisen banka obavijestila je klijente da je kod određenih ugovora i kredita u otplati došlo do povećanja nominalne kamatne stope. U jednom od obavještenja navodi se da je izvršeno usklađivanje nominalne kamatne stope koja je promijenjena sa 9.26 posto na 10.58, a s početkom primjene od 11. marta 2023. godine.
Napomenuli su da ovakvo postupanje na bilo koji način ne predstavlja odricanje banke od prava za dalju izmjenu kamatne stope u narednim periodima. Dakle nakon januarskog podizanja kamata može se naslutiti da će najvjerovatnije doći do još jednog u trećem mjesecu ove godine.
A brojni analitičari ne isključuju da nakon martovskog slijedi novo povećanje i to već sredinom ove godine.
Podsjetimo, guverner Centralne banke BiH Senad Softić je istakao da se rast kamatnih stopa očekuje u januaru 2023. godine, ali da očekuje da one budu minimalne.
“Govorili smo da će doći do rasta, pogotovo za građane i privredu koji imaju promjenljivu kamatnu stopu, jer je do jula bila negativna stopa. Evropska banka je podigla stopu i preći će dva posto, što će se sigurno referirati na bankarski sektor”, pojasnio je guverner.
U BiH više nego u EU
Ovakve odluke banaka u BiH problematične su posebno ako se uzme u obzir da su kamatne stope u BiH i prije povećanja bile više od onih u EU, a to potzvrđuju i podaci Centralne banke BiH.
“Ako usporedimo kamatne stope na stambene kredite stanovništvu u BiH s kamatnim stopama na iste kredite u zemljama eurozone, može se zaključiti da su u BiH kamatne stope na višoj razini nego u eurozoni”, ističu iz Centralne banke BiH.
Inače, prosječna nominalna kamatna stopa na stambene kredite u KM u studenome 2022. godine iznosila je npr. za kredite s promjenljivom kamatnom stopom i do 1 godine fiksne kamatne stope 3,69 posto, za kredite s fiksnom kamatnom stopom preko 5 godina 3,32 posto, a za kredite s fiksnom kamatnom stopom preko 10 godina 3,78 posto.
Koje je moguće rješenje za građane
Potencijalno rješenje za građane može se pročitati u objašnjenju direktora Agencije za bankarstvo FBiH Jasmina Mahmuzića.
“Sve banke ne rade po istom poslovnom modelu”, kazao nam je Mahmuzić.
U prevodu to znači, da nisu sve banke, koje posluju u BiH, odlučne da bezrazložno povećaju svoj profit, a preko leđa građana. Te da to ostavlja mogućnost koju mogu iskoristiti građani BiH, a kako bi sačuval svoje novčanike.
Tome svjedoči i primjer Banjalučanina koji je početkom ove godine dobio obavijest da će mu kamata porasti s 501 KM na čak 639 KM.
Njegov slučaj koji je objavljen u medijima početkom januara zabrinuo je mnoge. Međutim ovaj Banjalučanin pronašao je rješenje. Konkretno svoj kredit sa promjenjivom kamatnom stopom zamijenio je za onaj sa fiksnom, ali u drugoj banci.
Dakle, ukoliko ste dobili obavještenje od svoje banke da vam se povećava kamtna stopa, uzmite telefon u ruke, zovite sve i jednu banku u BiH i provjerite kakve vam se nude mogućnosti.
Banjalučanin je pronašao rješenje, uzeo je novi kreditom sa fiksnom kamatom kojim je zatvorio postojeći kredit u banci kojoj trenutno vraća dug.
