Stručnjaci kažu da će na zimsku sezonu uvelike utjecati La Niña, okeanski i atmosferski fenomen koji je hladni pandan El Niñu. Tokom La Niñe neuobičajeno niske temperature okeana šire se ekvatorijalnim Pacifikom, što zauzvrat stvara sistem povratnih informacija između okeana i atmosfere koji može utjecati na vremenske uvjete širom svijeta – posebno na zimsku temperaturu i snijeg.
Klimatolozi kažu da La Niña još uvijek jača i predviđa se da će nastaviti tom ostatka jesenskih i zimskih mjeseci.
- Očekuje se da će La Niña dosegnuti vrhunac u novembru – rekao je vodeći međunarodni meteorolog AccuWeathera Jason Nicholls, dodajući da bi se južna oscilacija El Niña (ENSO) trebala vratiti u neutralnu fazu u januaru.
Uprkos toj promjeni tokom drugog dijela sezone, atmosferski uvjeti trebali bi ostati slični La Niñi tokom cijele zime zbog odstupanja između klimatskog fenomena i promijenjenih vremenskih uvjeta.
Što to znači za zimsku prognozu za 2022./2023. širom Evrope? Budući da je ovo treća uzastopna zima pod utjecajem La Niñe, ova sezona može donijeti pregršt sličnosti s prošlogodišnjim zimskim vremenom. Međutim, prognostičari AccuWeathera kažu da ova godina sadrži rijedak dio slagalice kojeg posljednjih godina nije bilo.
Koliko će biti hladno ove sezone i koja područja mogu očekivati olujne uvjete? Meteorolozi AccuWeathera odgovaraju na to u analizi po regijama u nastavku.
JUŽNA EVROPA I BALKAN BIT ĆE POGOĐENI JAKIM OLUJAMA
Prognostičari AccuWeathera kažu kako postoje naznake da će opća oluja ove zime često ciljati južnu Evropu. Lokacije širom Portugala, Španije, južne Francuske, Italije i Balkana imaju veće izglede za pojavu češćih događaja izazvanih kišom i vjetrom nego drugi dijelovi kontinenta. Na neki način, stanovnici od Pirenejskog poluotoka do jugoistočne Evrope mogli su vidjeti neke sličnosti s prethodne dvije godine.
To bi moglo značiti povećan rizik od jake kiše, posebno u jugoistočnoj Francuskoj, sjevernoj centralnoj Italiji i zapadnom Balkanu. Oni koji žive u gradovima poput Venecije u Italiji trebali bi pomno pratiti sve oluje u tom području ove zime zbog ranjivosti svoje lokacije na poplave. Dominantan južni trag oluje širom Evrope također nosi potencijal za više snježnih oborina duž južnih padina Alpa.
Oluje su poznate po tome što donose štetne vjetrove, jake kiše i čak oslobađaju snijeg na višim terenima. Prošle godine mnogi od navedenih olujnih događaja u Španiji i Portugalu dogodili su se kasnije, već u proljeće. Međutim, brojni udari oluje Blas osjetili su se tokom prve polovine novembra u dijelovima istočne Španije i južne Francuske.
Blas je imenovala Agencia Estatal de Meteorología (AEMET), španska meteorološka agencija, 5. novembra 2021. Oluja je proširila jaku kišu i olujne vjetrove na istočnu obalu Španije prije nego što je prešla preko zapadnog Sredozemlja i donijela dodatnu kišu i vjetar u dijelove Alžira i Francuske.
SNJEŽNE PADAVINE
Planinska područja koja bi ove zime mogla imati više snježnih padavina na Iberijskom poluotoku uključuju Kantabrijske planine, Centralni planinski masiv i Pirenejske planine u sjevernoj i centralnoj Španiji. Nadolazeći obrazac mogao bi dovesti do idealnih perioda za skijališta i odredišta za zimski odmor. Međutim, niska područja izvan viših terena također će imati šanse za normalne do malo iznadprosječne količine snježnih oborina kako temperature budu padale tokom zime.
Nakon izrazito sušnog ljeta u nekim regijama prinosi usjeva poput kukuruza, suncokreta, šećerne repe, krompira i soje doživjeli su direktanj udarac, navodi služba za praćenje usjeva EU MARS. Stručnjaci su primijetili da su se blaže vrijeme i period padavina u nekim regijama dogodili prekasno da bi značajnije koristili mnogim ljetnim usjevima. Izgledi za rast ove zime i nadolazeću žetvu stavljeni su u centru pažnje.
Evropljani su sve više zabrinuti da će suho tlo i iscrpljeni rezervoari vode širom južne Evrope trebati iznadprosječne zimske padavine da bi se obnovili. Imajući to na umu, zima je obično najkišovitija sezona u ovom dijelu kontinenta, a obrazac pogoduje periodima nestabilnog vremena koji bi mogli pomoći da se ugrozi tekuća suša. No, ne očekuje se da bi nadolazeći olujni uzorak mogao u potpunosti izbrisati sušu. Možda će trebati godine s natprosječnim kišnim sezonama da se nadoknadi trenuto nizak nivo vode.
Temperature će ove zime vjerovatno biti blizu normale do malo iznad normale širom južne Evrope. Međutim, periodi nestabilnog vremena mogu biti popraćeni razdobljima hladnijeg vremena, prema Reppertu.
VELIKA BRITANIJA I IRSKA MOGLE BI SE SUOČITI S HLADNIM UDARIMA
Do početka decembra 2021. dijelovi Velike Britanije i Irske već su osjetili neke utjecaje oluja, uključujući oluje Aurora, Arwen i Barra. Oluja Arwen bila je značajna oluja koja je zarobila 61 posjetitelja koncerta u Tan Hill Innu, najvišem pubu u Engleskoj, na nekoliko dana krajem novembra 2021. godine.
Prošle zime, sredinom februara, oluja Eunice donijela je značajnu štetu infrastrukturi širom Velike Britanije.
Ove zime predviđaju se temperature uglavnom blizu normale, s valovima hladnoće koji se mogu podudarati s periodima snježnog vremena.
U gradovima kao što su Dublin i Edinburgh ove zime bit će manje snježnih dana nego u tipičnim godinama. Međutim, sva hladna i nestabilna razdoblja u regiji mogla bi imati znatne posljedice s obzirom na stanje potražnje za energijom i troškove povezane s grijanjem domova.
- Bit će blagog vremena s temperaturama gotovo normalnim Međutim, proboji hladnijeg vremena mogu se zadržati u cijeloj regiji na period od dvije do tri sedmice – rekao je Roys.
Januar i februar mogu donijeti aktivniji period u smislu snježnih padavina za dijelove Škotske i gorja s izgledima da će oluje pogoditi područja na sjeveru. U međuvremenu bi južna područja britanskog otoka mogla zabilježiti gotovo normalnu ukupnu količinu padavina tokom prve polovice zime i manje snježnih oborina nego što je uobičajeno do februara.
Iako se učestalost oluja ove zime možda neće mnogo promijeniti u poređenju s prošlom godinom, prognostičari kažu da bi moglo biti manje utjecaja i da bi intenzitet oluja također mogao biti manji.
SJEVERNU I SREDNJU EVROPU ČEKAJU SUŠNI UVJETI
Za razliku od nestabilnog vremena predviđenog za zemlje južne Evrope, lokacije poput sjeverne Francuske, Beneluksa, Njemačke i dijelova Poljske mogle bi imati znatno sušnije uvjete.
Uz olujni trend prema regijama na jugu, mnoge će se lokacije diljem sjeverne i centralne Evrope suočiti s rizikom da propuste obilne zimske padavine. Dok su jesenske padaline, koje su nedavno već ovlažile područja Francuske, Njemačke i Poljske, bile dobrodošle za sadnju zimskih usjeva, izgledi za sušu zimsku sezonu mogli bi dovesti do izazova za nastavak rasta usjeva i do nižih prinosa u vrijeme žetve.
Dijelovi Francuske i Njemačke mogli bi biti sušniji u usporedbi s lokacijama diljem Poljske, kažu prognostičari AccuWeathera, uključujući šira gradska područja Pariza i Berlina. Očekuje se da će količine kiše i snijega ove zime biti ispod normale u sjevernoj Francuskoj i Njemačkoj, ali mogu biti blizu normale u Poljskoj. Ovim će područjem dominirati prosječne ili blago ispodprosječne temperature.
Uz manje snijega u prognozi za sjevernu i srednju Evropu raste rizik od hladnog vremena koji smanjuje šanse da zimski usjevi prežive do žetve. Ako na tlo padne minimalna količina snijega i nastupi hladnoća, ozimi usjevi poput žitarica neće imati dovoljno zaštite od prodora hladnog zraka.
BALTIK I SKANDINAVIJA U TOPLIJEM TRENDU
Meteorolozi AccuWeathera predviđaju zimu topliju od prosjeka u sjeveroistočnoj Evropi i Skandinaviji. Povremeno će biti razdoblja nestabilnog i prohladnog vremena, no brojni atmosferski čimbenici upućuju na to da će temperature u cijeloj regiji biti toplije, a očekuje se i manje snježnih dana u odnosu na tipične godine.
Ostaje mogućnost da se oluje prošire, s potencijalom da isprva zahvate sjever Velike Britanije, a zatim donesu zimske oborine zapadnim i južnim dijelovima Norveške.
Osim toga, prognostičari su izrazili zabrinutost zbog oluja koje će se kretati prema sjeveru od Sredozemlja i širiti vlagu u Finsku, s obzirom na aktivan uzorak koji se očekuje u južnoj Evropi.
Područja širom južne Švedske, uključujući grad Stockholm, mogla bi propustiti većinu snježnih dana tokom prve polovice zime. Ljubitelji snijega možda će morati pohrliti u područja na istoku i zapadu Finske i Norveške kako bi se izložili snježnim padalinama od decembra do februara.
