Njemačka je diplomatskim kanalima poručila da će preispitati svoje daljnje ponašanje i potporu BiH dobijanju kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji
Procedura izdavanja agremana novom njemačkom ambasadoru u Bosni i Hercegovini (BiH) Thomasu Fitschenu nije završena, poručuju iz kabineta Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ovo je izjava nakon što su mediji u BiH objavili nepotvrđenu informaciju da je Dodik glasao “protiv” davanja agremana Fitschenu na posljednjoj sjednici Predsjedništva BiH, 24. augusta, te one da je Njemačka zatražila od BiH objašnjenje o tome.
Pored toga, mediji su objavili i kako je Njemačka diplomatskim kanalima poručila da će preispitati svoje daljnje ponašanje i potporu BiH dobijanju kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji.
“Po Bečkoj konvenciji, takve stvari se nikad ne objavljuju i ne komentarišu dok se procedura ne završi. To što je neko preko nekih ‘podzemnih kanala’ pustio u javnost kako teče procedura, preko obavještajne agencije to je druga priča”, kazao je Radovan Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za RSE.
Iz Dodikovog kabineta, kao i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, za RSE je potvrđeno da Dodik na sjednici nije glasao “protiv” davanja agremana, već da je bio “suzdržan”.
Davanje suglasnosti za imenovanje novog njemačkog ambasadora, prema Poslovniku Predsjedništva BiH, naći će se na dnevnom redu sljedeće sjednice.
Iz kabineta Šefika Džaferovića, koji je trenutno i predsjedavajući i zadužen za sazivanje sjednica, nisu mogli kazati kad bi se mogla nova sjednica Predsjedništva BiH mogla održati. Prema Poslovniku, ” ‘u pravilu’ Predsjedništvo održava redovnu sjednicu jednom u 14 dana”.
Iz Ambasade SR Njemačke u Sarajevu su za RSE kazali da “u ovom trenutku Ambasada ne može komentirati proces” imenovanja ambasadora.
TURKOVIĆ NASUPROT DŽAFEROVIĆU I DODIKU
Nasuprot izjavama iz kabineta Džaferovića i Dodika, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković saopćila je na službenom Twitter nalogu da je Milorad Dodik “odbio suglasnost za agreman”.
“Neodgovoran, politički nezreo potez koji potvrđuje ono što svi znaju – politika Milorada Dodika je štetna za sve u BiH, a najviše za one koji žive u entitetu RS. Zbog njegove secesionističke i proruske politike milionski vrijedni projekti Evropske unije i Njemačke za RS su blokirani i na čekanju”, navela je Turković.
Ona je, pored ostalog, optužila Dodika da se “vezao za antievropsku politiku” te za “pokušaje vještačkog narušavanja odnosa BiH i Njemačke”.
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) BiH su dan kasnije, 26. augusta, objavili saopćenje u kojem se navodi da je MVP BiH, preko ambasade BiH u Berlinu, zatražilo sastanak u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke “kako bi pojasnili situaciju”.
Iz Ministarstva su naveli da je tokom davanja agremana član Predsjedništva BiH Milorad Dodik “bio protiv”, dok su druga dva člana glasala za davanje agremana.
Iz Ministarstva je navedeno da je njemačkoj strani pojašnjeno da će “u slučaju eventualnog sličnog opredjeljenja pri glasanju članova Predsjedništva, biti donesena pozitivna odluka, odnosno dat će se suglasnost za agreman vašem uvaženom ambasadoru Fitschenu”.
KOJA JE DALJA PROCEDURA?
Prema Ustavu BiH Predsjedništvo BiH ima devet ovlaštenja, pored ostalog, i vođenje vanjske politike koje uključuje davanje agremana stranim ambasadorima i imenovanje ambasadora BiH.
Prema Ustavu BiH i Poslovniku o radu, za donošenje neke odluke potreban je konsenzus, odnosno da za odluku glasaju sva tri člana.
U ovom slučaju, Dodikova suzdržanost na prošloj sjednici je odgodila donošenje odluke do naredne sjednice. Na njoj se mora ponovo naći ista tačka, o davanju agremana.
Ako jedan član Predsjedništva BiH, u ovom slučaju Dodik, ponovo bude “suzdržan”, odluka je usvojena i ambasador Fitschen je dobio agreman.
Ako Dodik glasa “protiv” davanja agremana, a druga dva člana “za”, postoje dvije mogućnosti, kao i kod donošenja svake odluke Predsjedništva.
Dodik u roku od tri dana može tu odluku proglasiti “destruktivnom za vitalni entitetski interes”.
To proglašenje, kako je predviđeno u slučaju člana Predsjedništva iz entiteta Republika Srpska, mora u roku od deset dana potvrditi i Narodna skupština Republike Srpske i to dvotrećinskom većinom (56 od 83 poslanika) kojoj se obraća.
Dodik je tokom četverogodišnjeg mandata više puta je bio “suzdržan” kod glasanja. Nekad je glasao “protiv” svih tačaka dnevnog reda, uključujući i davanje agremana, nakon čega se samo dva puta poslije pozvao na vitalni interes.
Skupština RS-a 27. oktobra prošle godine nije potvrdila Dodikov veto kada je na sjednici Predsjedništva BiH glasao i protiv davanja agremana za ambasadore Bjelorusije i Dominikanske Republike u BiH.
Dodikov veto nije potvrđen ni na sjednici 11. aprila ove godine.
Po istom principu se odlučuje i u drugom bh .entitetu, Federaciji BiH. Naime, ako hrvatski ili bošnjački član Predsjedništva BiH glasa protiv odluke i ocijeni da je ona štetna po vitalni interes, o tome odlučuje Klub Hrvata kojem se obraća hrvatski, odnosno Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, kojem se obraća bošnjački član Predsjedništva BiH.
Da bi se proglasilo štetnim po vitalni interes potrebno je da za odluku glasaju dvije trećine (12 od 17) delegata tog kluba.
Postoji i mogućnost da je preglasan jedan član Predsjedništva BiH, a on se u roku od tri dana ne pozove na vitalni interes, čime odluka stupa na snagu, što se također dešavalo. Ako su dva člana protiv neke odluke, ona je odmah odbačena.
ŠTA JE AGREMAN?
Prema Bečkoj konvenciji, agreman je pristanak jedne države (države primateljice) da određena osoba može u njoj biti postavljena za voditelja diplomatske misije druge države (države pošiljateljice).
Država pošiljateljica traži agreman prije imenovanja voditelja misije, a država primateljica može ga uskratiti ako joj predložena osoba nije prikladna i pritom nije dužna navesti razloge za uskraćivanje agremana.
Inače, Milorad Dodik je odbio primiti u oproštajnu posjetu bivšu njemačku ambasadoricu u BiH Christiane Hohmann.
Istovremeno, Dodik je Adisa Ahmetovića, zastupnika u Bundestagu porijeklom iz BiH, usporedio s članovima mladeži Nacionalsocijalističke stranke Adolfa Hitlera. To je osudio predsjedavajući Odbora Parlamenta Njemačke (Bundestag) za vanjsku politiku Michael Roth.
Dodik ni Nijemca Christiana Schmidta ne priznaje za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, a protivio se i dolasku njemačkih vojnika u okviru misije EUFOR Althea koje je usporedio s nacističkom vojskom.
Njemačka je obustavila pripremu četiri infrastrukturna projekta u iznosu od 105 miliona eura za entitet Republika Srpska u kojoj je Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata vladajuća stranka.
